Kina je u ponedjeljak odbacila kao "klevetničke napade" izvještaje o situaciji s muslimanskim Ujgurima i drugim manjinama koje žive u njenoj regiji Xinjiang, insistirajući da one uživaju slobodu vjeroispovjesti i pravo na rad.
Aktivisti i eksperti UN-a za ljudska prava tvrde da je najmanje milion muslimana zatočeno u logorima u udaljenoj zapadnoj kineskoj regiji. Kina negira zlostavljanja i tvrdi da logori služe za strukovnu obuku i potrebni su u borbi protiv ekstremizma.
Ministar vanjskih poslova Wang Yi poručio je Vijeću UN-a za ljudska prava da Kina poduzima kontraterorističke mjere u skladu sa svojim zakonima i da Xinjiang uživa "društvenu stabilnost i zdrav razvoj" nakon četiri godine "bez ijednog slučaja terorizma".
U Xinjiangu se nalazi 24.000 džamija, i u toj regiji sve etničke grupe uživaju radna prava, tvrdi on.
- Ove temeljne činjenice pokazuju da nikada nije bilo takozvanog genocida, prinudnog rada ni suzbijanja vjerskih sloboda u Xinjiangu. Takve zapaljive optužbe izmišljene su iz neznanja i predrasuda, i jednostavno su politički motivirani navodi koji ne mogu biti dalje od istine, kazao je Wang.
Bidenova administracija prošlog je mjeseca podržala karakterizaciju u posljednji tren Trumpove administracije u kojoj navodi da je Kina počinila genocid u Xinjiangu i tvrdi da Sjedinjene Države moraju biri spremne da uvedu kaznene mjere Kini.
Ranije je britanski šef diplomatije Dominic Raab osudio mučenja, prisilni rad i sterilizacije za koje navodi da se dešavaju u Xinjiangu.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je: "Naša predanost Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima ne ostavlja nikakvog prostora za arbitrarna hapšenja etničkih manjina kao što su su Ujguri u Xinjiangu ili za kinesko gušenje građanskih sloboda u Hong Kongu”.
Wang je pozvao UN da pokrenu istragu ali nije pružio nikakav vremenski okvir za nju.
- Vrata za Xinjiang uvijek su otvorena. Ljudi iz brojnih zemalja koji su posjetili Xinjiang saznali su činjenice i tačno stanje na terenu. Kina također pozdravlja posjetu visoke povjerenice za ljudska prava Xinjiangu, kazao je on, misleći na čelnicu UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet, čiji ured pregovara o uslovima pristupa Kini, prenosi Fena.
