Ubrzanim razvojem umjetne inteligencije (AI) i automatizacije, tržišta rada širom svijeta suočavaju se s ozbiljnim poremećajima, a radnici u Bosni i Hercegovini postaju žrtve gubitka poslova koji preuzima umjetna inteligencija.
Dok je AI još u fazi evolucije, tehnološki divovi poput IBM-a i njemačke izdavačke kuće Axel Springer već su najavili masovna otpuštanja radnika koji će biti zamijenjeni automatiziranim sustavima. Strah od dominacije računara i mašina nad ljudima sve je prisutniji, dok neki istraživači upozoravaju na potencijalno samouništenje čovjeka razvojem umjetne inteligencije.
U sektoru telemarketinga, umjetna inteligencija već preuzima ulogu u dolaznim pozivima (inbound calling), prijeti radnim mjestima i donosi poremećaje na tržištima rada u Bosni i Hercegovini. Kompanije su već krenule s otpuštanjima, a umjetna inteligencija i chatbotovi preuzimaju poslove na pozicijama koje ne zahtijevaju ljudsku volju, poput pružanja osnovnih informacija i servisa.
Iako razgovorna umjetna inteligencija može obavljati određene zadatke, složenost outbound poziva ostaje izazovna. Kreativnost, emocionalna inteligencija, izgradnja odnosa s klijentima i donošenje složenih odluka ostaju specifične ljudske osobine koje su teško zamjenjive algoritmima.
Uprkos strahovima od gubitka radnih mjesta, ljudski faktor ostaje nezamjenljiv u sektorima poput telemarketinga, gdje je stvaranje ideja, angažiranje, i istinsko razumijevanje klijenata ključno. Dok umjetna inteligencija ulazi u sve sfere, ostaje pitanje koliko će ljudski faktor ostati neprocjenjiv u interakciji s klijentima.
