Godišnji nacionalni program reformi, potreban za aktivaciju MAP-a, drugi put je skinut sa dnevnog reda Vijeća ministara i vraćen na usaglašavanje na Komisiju za NATO integracije. Ova Komisija, koja je predlagač dokumenta, pokušala se jednom sastati 20. decembra, ali se tada nisu pojavili srpski predstavnici.
I ovoga puta srpski ministri u Vijeću ministara bili su najglasniji da se razmatranje Godišnjeg programa prolongira. Nakon sjednice niko od ministara nije se obratio medijima, ali jeste predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, koji je ponovio da aktivacija MAP-a nije prihvatljiva za bh. entitet Republika Sprska, nakon usvajanja Rezolucije o vojnoj neutralnosti.
"Mi ne možemo prihvatiti da u takvoj organizaciji budemo, jer bi to značilo kraj Republike Srpske. A mi ne želimo kraj Republike Srpske. Mi želimo da Republika Srpska ojača, bude stabilna. Nemamo ništa protiv da ona bude u okviru Bosne i Hercegovine, ali se moramo vratiti izvornim principima Daytona", poručuje Dodik.
Usvajanje Godišnjeg programa na Vijeću ministara posljednji je uvjet za aktivaciju MAP-a, prve stepenice ka punopravnom članstvu u NATO Savezu. Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić smatra da je očigledno veliki pritisak na vlasti BiH da usvoji ovaj dokument, što, kako ističe, pokazuje da NATO pošto-poto želi ubrzati put naše zemlje ka Alijansi.
"Evidentno je da NATO žuri, i da čak i ne bira sredstva da zemlje koje su zainteresovane da postanu članice, to i postignu. Tako je bilo i sa Crnom Gorom, gdje referendum nije ni održan, jer je procijenjeno da on ne bi prošao. Slično je u Makedoniji. Održan je referendum koji nije uspio. Pa je ipak odluka donesena u Skupštini. Nešto se slično pokušava uraditi i u Bosni i Hercegovini", smatra Ćeranić.
O tome treba li Bosna i Hercegovina u NATO ili ne, ne postoji koncenzus. Predstavnici Republike Srpske su izričito protiv. Nasuprot stavovima Milorada Dodika, druga dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić smatraju da je NATO put neupitan. Pozivaju se na ranije donesene odluke o tome, poput Smjernica vanjske politike iz 2003. godine, ili Zakona o obrani, iz 2005. godine, gdje jasno stoji da se sve institucije Bosne i Hercegovine obavezuju da ispunjavaju obaveze na putu ka NATO Savezu, piše N1.
