Okupljeni su odaslali poruke vlastima Republike Srpske i lokalnim vlastima u Prijedoru su da ukinu sve oblike diskriminacije prema prijedorskim civilnim žrtvama rata, a to podrazumijeva i da preživjeli mogu postavljati spomenike i memorijale iz pijeteta prema smrtno stradalim sugrađanima.
Poruke institucijama Federacije i države Bosne i Hercegovine su da na svoj način doprinose zaštiti prava ovih osoba, prvenstveno bivših logoraša i povratnika.
Tribina je održana u znak sjećanja na stanovnike prijedorskog kraja, masovno ubijane i protjerane tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini, javlja Avaz.
Organizirana je u formi historijskog časa za građane Sarajeva i učenike osnovnih i srednjih škola uoči godišnjice početka ratnog napada srpskih snaga na Bošnjake i Hrvate prijedorskog kraja.
Podsjećamo, 31. maja ratne 1992. godine, građani Srbi u Prijedoru pozvani su putem lokalne radio stanice da se pridruže 'svojoj vojsci i policiji u potrazi za ekstermistima'.
- Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice - zaprijećeno je u toj poruci.
Tog dana je i zvanično počela kampanja sistematskog vršenja zločina, u kojoj su provedene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori, a konačni ishod zločinačkog pohoda bio protjerivanje, smrt i nestanak 94 posto Bošnjaka i Hrvata s područja opštine Prijedor.
Kroz koncetracione logore Omarska, Trnopolje i Keraterm prošle su desetine hiljada mučenika nad kojima su vršene masovne egzekucije, silovanja i razni drugi oblici tortura, zločina protiv čovječnosti. U Prijedoru su ubijena i 102 djeteta mlađa od 18 godina.
Udruženja preživjelih žrtava su 2012. godine pokrenula kampanju Dan bijelih traka kao globalni poziv na solidarnost sa žrtvama masovnih zločina u ovom kraju i širom svijeta kojima se uskraćuje pravo na sjećanje.
