Svaki od brojnih dokumenata koje je glomazni birokratski aparat nametnuo bh. građanima i poslodavcima košta najmanje dvije do tri, a neki čak i na desetine maraka.
Skupe bankarske usluge - mjesečno 32 KM po klijentu
Koliko je zaista naknada koje građani u Federaciji BiH plaćaju, najbolje pokazuje Registar Federalnog ministarstva finansija u kojem je pobrojano oko 3.000 raznoraznih parafiskalnih nameta. U Centrima civilnih inicijativa (CCI) izračunali su ranije da fiskalni i parafiskalni nameti privredu u BiH godišnje koštaju između 500 miliona i milijardu KM. Na jednu zarađenu marku privrednik državi mora dati 70 feninga za poreze i dodatnih od 10 do 20 feninga kroz parafiskalne namete.
Ništa manje nisu skupe ni bankarske usluge. Uzme li se u obzir da je, prema evidencijama Centralne banke BiH, skoro dva miliona evidentiranih korisnika kartičnih usluga, dođe se do podatka da banka u prosjeku mjesečno zaradi 32 KM po klijentu, kako prenosi Avaz.ba.
Tu spadaju naknade za usluge internetskog ili mobilnog bankarstva, plaćanje transakcija, vođenje računa, gašenje računa, izradu kartica, izdavanje PIN kodova, zamjenu oštećenih novčanica. U poređenju sa susjednim zemljama, mi imamo do 20 puta više nameta nego Hrvatska, u kojoj postoji oko 170, a 10 puta više nego Srbija, u kojoj je zvanično oko 340 različitih nameta.
Među rekorderima smo i po izdvajanjima na neto plaće, na koje se u FBiH porezi i doprinosi obračunavaju u iznosu od oko 72,6 posto. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH, naprimjer, na neto plaću od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO od 359,26 KM, za zdravstvo 257,73 KM i za nezaposlene 31,24 KM. Porez na dohodak je 77,78 KM. Sveukupno to je 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću.
U regionu je jedino Srbija procijenjena kao zemlja s višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH.
Imamo oko 3.400 parafiskalnih taksi na svim nivoima
Sve ovo itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju države, a prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, u izjavi za „Avaz“ tvrdi da su parafiskalni nameti jedna od glavnih kočnica ekonomskog razvoja BiH.
- Trenutno ih ima oko 3.400 na svim nivoima. Neki od njih, poput takse na istaknutu firmu, nemaju svoju opravdanost. Mnoge manje firme i obrti jedva da mogu pokriti ove troškove, koji se sada trebaju platiti u januaru. Ova taksa nema apsolutno bilo kakvu namjenu, niti se od nje dobije bilo kakva usluga. Samo po osnovu ove takse, 25 većih gradova i općina u državi je u 2017. godini naplatilo 30 miliona KM. Zbog toga, ukoliko želimo imati konkurentniju ekonomiju, da poslodavci mogu povećati plaće i imati jeftinije poslovanje, mnogi od ovih nameta se trebaju ukinuti ili smanjiti. Predložio bih da se taksa na istaknutu firmu ukine za sve firme i obrte koji imaju do deset zaposlenih – istakao je Hadžić
I Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca RS smatra da je parafiskalnih nameta mnogo, te da oni opterećuju privredu i pospješuju sivu ekonomiju.
- Postoji dio nameta koji je finansijski značajan. Gore od toga je što brojni parafiskalni nameti traže brojne papire, a to podrazumijeva ogromno gubljenje vremena. Postoji dio nameta koji treba smanjiti što prije. Planiramo da izanaliziramo registar parafiskalnih nameta u RS i da vidimo gdje možemo da izbjegnemo i ukinemo određene namete. Nadam se da će lokalne zajednice pristati na to. U suprotnom nas čeka nova „svađa“ s opštinama - kazao je Trivić.
Kada je riječ o indirektnim porezima, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore da je u 2018. godini od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i putarina, država inkasirala ukupno 7.596.483.309,41 KM, što je za 552,5 miliona KM više ili 7,84 posto u odnosu na 2017. godinu.
Najviše se odnosi na PDV - 5.188.619.557,28 KM, što je 68,30 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza.
- Prihodi od akciza u 2018. godini su 1.453.785.281,86 KM ili 19,14 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza. Kada je riječ o carinskim dažbinama, naplaćeno je 292.398.906,45 KM ili 3,85 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza. Dvije putarine koje se naplaćuju po osnovu prodaje nafte i naftnih derivata na tržištu BiH u 2018. godini činile su 8,17 posto ukupno prikupljenih indirektnih poreza, odnosno naplaćeno ih je u iznosu od 620.732.239,82 KM. Ostatak od 19.362.709,19 KM predstavlja ostale prihode i naknade koje naplaćuje UIO - kaže Ratko Kovačević, portparol UIOBiH.
Kako se pustoše kućni budžeti
2 KM zahtjevi, molbe, prijave i drugi podnesci
5 KM - žalbe protiv rješenja
5 KM - ovjera punomoći
10 KM - rješenja za koja nije propisana posebna taksa
10 KM - produženje važenja saobraćajne dozvole
10 KM - izdavanje uvjerenja na osnovu podataka iz kaznene evidencije
10 KM - izdavanje uvjerenja o položenom vozačkom ispitu
10 KM - izdavanje duplikata indeksa ili uvjerenja o položenim ispitima, o završenom razredu ili svjedočanstva o završenoj školi
10 KM - izdavanje izvoda iz kaznene evidencije
15 KM - za vizu za jedno putovanje
15 KM - za poslovnu vizu
15 KM - naknada prilikom registracije putničkog automobila
20 KM - za vizu za neograničen broj putovanja
20 KM - rješavanje zahtjeva za registraciju motornih i priključnih vozila kojima se obavlja djelatnost javnog ili prijevoza za vlastite potrebe
30 KM - izdavanje uvjerenja o poslovnoj sposobnosti za samostalni obrt ili ostvarenje drugih prava po osnovu poslovne sposobnosti
30 KM - rješenja po zahtjevu za nostrifikaciju diplome o stečenom osnovnom, srednjem, višem i visokom obrazovanju
40 KM - izdavanje duplikata saobraćajne dozvole
60 KM - izdavanje uvjerenja o davanju podatka iz kaznene evidencije radi ostvarivanja prava u inozemstvu
60 KM - naknada prilikom registracije autobusa
90 KM - naknada prilikom registracije kamiona
200 KM - za provjeru ispunjavanja uvjeta pri osnivanju predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, visokoškolskih ustanova i instituta koji nisu javne ustanove.
