Po njegovim riječima, migranti u više od 90 posto slučajeva zatraže međunarodnu zaštitu, koju onda zloupotrebljavaju.
"Oni u 99 posto slučajeva nemaju nikakve dokumente, a uništavaju i sve dokaze o tome kako su ušli u Bosnu i Hercegovinu, tako da ih putem readmisije ne bi mogli vratiti u zemlju iz koje su ušli", kazao je on za Fenu, dodavši kako migranti potom zatraže azil i dobivaju potvrde o međunarodnoj zaštiti koja im služi da se slobodno kreću po Bosni i Hercegovini.
Direktor Službe za poslove sa strancima ističe kako se migranti ne namjeravaju zadržavati u Bosni i Hercegovini, koju koriste samo kao tranzitno područje, te kako svakodnevno pokušavaju izaći iz ove države, a dio njih u tome i uspije.
Jačanje zaštite granica
Najveći pritisak stoga je na Unsko-sanski kanton, prema kojem se migranti kreću s namjerom da pređu u Hrvatsku, a zatim dalje prema drugim zemljama Evropske unije.
Procjenjuje se kako trenutno u USK-u boravi više od 3.000 migranata, dodao je Ujić.
Kako Hrvatska stalno pojačava zaštitu svojih granica, ilegalni prelazak granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske sve je teže ostvariti, pa je gotovo 50 posto migranata "zaglavilo" u Bosni i Hercegovini, ocjenjuje on.
Ustvrdio je kako se niko od migranata tokom ispitivanja nije izjasnio da mu je željena destinacija Bosna i Hercegovina te kako svaki od njih tačno kaže u koju državu i grad želi otići.
Služba za poslove sa strancima do sada je registrirala 7.926 migranata, koji u 99 posto slučajeva nisu imali nikakve dokumente te im je uzela biometrijske podatke i pokušala utvrditi njihov identitet.
Najviše iz Pakistana i Sirije
Od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu ušlo je najviše migranata iz Pakistana (2.417), Sirije (1.393), Afganistana (980), Irana (900), a slijede Irak, Libija i druge države, kazao je Ujić.
Ocijenio je kako je riječ o mješovitim migracijama te kako su na prvom mjestu ekonomski migranti, koji najčešće dolaze iz Pakistana, Afganistana, Iraka i Irana.
Među migrantima je zabilježen manji postotak porodica i ranjivih kategorija, odnosno djece, a do sada nije zabilježe nijedan ulazak u Bosnu i Hercegovinu neke starije osobe, dodao je on.
Kada je u pitanju protjerivanje, odnosno stavljanje pod nadzor migranata, Bosna i Hercegovina je ove godine pod nadzor stavila njih oko 300, a readmisijom iz Hrvatske prihvatila je 263 migranta.
"Nama migranti dolaze iz Evropske unije (Grčka, Bugarska) i žele u drugi dio Unije. Stoga bi se EU trebala više pozabaviti ovim problemom i sa zemljama zapadnog Balkana učestvovati u njegovom rješavaju", kazao je Ujić.
Upozorio je kako države iz okruženja ne daju prave podatke, tako da se teško može reći hoće li biti povećan ili smanjen priljev migranata.
'Niko nema 'čarobni štapić'
U posljednjih dvadesetak dana, dodao je, donekle je smanjen pritisak na granice, tako da u Bosnu i Hercegovinu dnevno uđe između 40 i 60 migranata.
Uz to, ističe, Bosna i Hercegovina namjerava pojačati zaštitu svojih granica prema istočnim susjedima – Srbiji i Crnoj Gori, a već je angažirano ljudstvo iz drugih agencija koje pomaže Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine.
Direktor Službe za poslove sa strancima smatra kako će se trend ilegalnih migracija nastaviti i kako niko nema "čarobni štapić" da taj problem odmah riješi.
Mišljenja je kako se nijedna država ne može sama boriti s ilegalnim migracijama, a pogotovo ne Bosna i Hercegovina.
