Migrantska kriza stigla je u Bosnu i Hercegovinu, a građani prije svega Kantona Sarajevo i Unsko-sanskog kantona na ulicama svojih gradova imaju priliku vidjeti sve veći broj migranata koji nemaju adekvatan smještaj i spavaju po parkovima.
Država je na velikom ispitu s obzirom na to da prema riječima Slobodana Ujića direktora Službe za poslove sa strancima dnevno u Bosnu i Hercegovinu uđe više od 100 migranata, a taj će se trend nastaviti i u narednom periodu.
"Ono što je očigledno je to da je povećan priliv ilegalnih migranata. Na dnevnoj osnovi više od 100 ilegalnih migranata uđe u Bosnu i Hercegovinu, prije svega u Kanton Sarajevo, a potom i Unsko-sanski kanton. Ono što je sigurno je to da koordinaciono tijelo za pitanje migracija Bosne i Hercegovine priprema jednu infromaciju koja će biti s prijedlogom mjera koje moraju biti hitno poduzete s fokusom na nezakonite migracije i propisnosti granice Bosne i Hercegovine u ovim dijelovim gdje migranti ulaze u BiH.
Taj dio priprema koordinaciono tijelo za pitanje migracija s Ministarstvom bezbjednosti, odnosno ministrom i s agencijama za provođenje zakona i entitetskim ministarstvima za izbjegla i raseljena lica. Uključene su i neke bezbjedonosne agencije. To će biti spremno za prvu sjednicu savjeta ministara. Ono što je meni poznato je da će sjednica biti prvi ili drugi dan naredne sedmice. Ta će informacija ići po hitno postupku s prijedlogom mjera koje zajedno priprema Služba za poslove sa strancima, granična policija i Ministarstvo bezbjednosti", kaže Ujić.
U narednom periodu očekuje se priliv velikog broja migranata, a Ujić ističe kako samo u Grčkoj ima preko 50.000 migranata, te da se veliki broj njih kreće prema Bosni i Hercegovini.
"Ono što sam ja govorio u septembru prošle godine se ostvaruje, a to je da nas sigurno na proljeće očekuje jedan povećan priliv. Mi smo upravljali migracijom bez problema u tom nekom početnom stadiju, a to je od septembra pa sve do prvog marta. Unazad mjesec dana dnevni priliv je 100 migranata i s kapacitetima koje ima Bosna i Hercegovina teško je upravljati migracijama. Ove migracije će sigurno trajati jedan duži period. Iz operativnih podataka znamo da se iz Grčke kreće desetine hiljada migranata. U Grčkoj ima 50.000 migranata i jedan veliki broj se kreće prema BiH.Ova migrantska kriza, odnosno povećan broj migranata koji ulaze u BiH i kreću se prema Europskoj uniji biti nastavljena i u narednom periodu i trajat će duži vremenski period", ističe Ujić.
Kapaciteti Imigracionog centra koji je u nadležnosti Službe za poslove sa strancima su već duže vrijeme popunjeni, a Ujić kaže kako će predložiti da se alternativni smještajni kapaciteti prave van grada, odnosno van naselja.
"Naši kapaciteti su na krajnjoj granici popunjenosti već jedan duži period i ono što hitno treba uraditi je da se sklone ljudi iz parkova i to iz puno razloga. Dva kantona koja su na udaru i koja imaju najveće probleme su Kanton Sarajevo i Unsko-sanski kanton. Za oba ova kantona treba pronaći rješenja i napraviti smještajne kapacitete koji će biti van grada, van naselja. Jer vidite već imamo narušavanje javnog reda i mira i izvršenja krivičnih djela. Naš će biti prijedlog da se alternativni smještajni kapaciteti naprave van urbanog dijela grada Sarajeva. U Unsko-sanskom kantonu prema našim informacijama izvršeno je više od 10 krivičnih djela, među kojima su krađe, tuče, međusobne tuče i narušavanje javnog reda i mira. Alternativne smještajne kapacitete treba napraviti van grada", kaže Ujić.
Još uvijek nema podataka da među migrantima ima zaraznih bolesti, ali Ujić ističe da postoji velika opasnost ukoliko se ne pronađe rješenje za izgradnju alternativnih prihvatnih centara.
"Kada se naprave alternativni kapaciteti, koji se mogu napraviti samo uz pomoć države jer zahtjevaju izdvajanje velikih novčanih sredstava onda će se moći pružiti i zdravstvena njega migrantima. Služba za poslove sa strancima je zadužena za Imigracioni centar i tu je dostupna medicinska njega 24 sata dnevno. U parkovima ljudi nemaju adekvatnu zdravstvenu njegu i sigurno da postoji mogućnost nekih oboljenja. Mi nemam podataka da postoji zaraznih bolesti, a opasnost sigurno postoji", ističe Ujić.
Slobodan Ujić potvrdio je da migranti koji su u Bosni i Hercegovini većinom nisu izbjeglice. Iz Sirije u BiH je od početka godine registrovano 717 ilegalnih migranata od ukupno 2.869, koliko ih je stiglo i registrovano u našoj zemlji.
"Do sada je Služba za poslove sa strancima od početka godine do prošlog petka registrovala 2.869 ilegalnih migranata. Od tog broja nije ni 30 posto ljudi iz Sirije. Od toga broja iz Sirije je bilo 717 migranata. Iz Pakistana je bilo 530 migranata, Libije 300, Afganistan 245, Iran 217, Irak 170, Alžir i Palestina po 150. Dakle nisu to izbjeglice iz Sirije. Iz Sirije je dakle od skoro 3.000 ljudi samo 700. Mi ovdje govorimo o mješovitim migracijama, najveći broj njih je krenuo prema Europskoj uniji iz ekonomskih razloga. Nisu to izbjeglice iz rata, nego su većinom ljudi koji dolaze iz ekonomskih razloga", kaže Ujić.
