U smještajnim kapacitetima koji su na raspolaganju, u Bosni i Hercegovini trenutno boravi 5.250 migranata. Prema procjeni, u BiH se trenutno nalazi od 6.500 do 7.000 migranata s obzirom na to da određeni broj njih koristi privatni smještaj ili se nalazi u pokretu. Izjavio je ovo u intervjuu za “Dnevni avaz” Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima. On je za naš list govorio i o najavama novog vala migranata, koji se očekuje na proljeće, o načinu zaštite granice, nedostatku graničnih policajaca…
Legalizacija boravka
Koliko je migranata podnijelo zahtjev za azil i koliko ih uistinu želi ostati u BiH?
- Predmet rada Službe za poslove sa strancima u 2019. godini bila su 29.302 migranata. Od navedenog broja, međunarodnu zaštitu zatražilo je 27.769 migranata, a zahtjev za azil podnijele su svega 784 osobe. Iz navedenog je evidentno da migranti po ulasku u BiH zloupotrebljavaju institut međunarodne zaštite te izražavaju namjeru za azil, što im omogućava legalizaciju boravka i slobodno kretanje kroz BiH.
U 99 posto slučajeva radi se o migrantima bez ikakvih identifikacionih dokumenata i dokaza o njihovom boravku na teritoriji druge države ili o njihovom porijeklu, što stvara dodatni problem u utvrđivanju njihovog identiteta i mogućnosti postupka readmisije, ali i značajan sigurnosni rizik.
Navedene brojke ukazuju i daju nam za pravo da kažemo da Bosna i Hercegovina nije njihova željena destinacija, a 99 posto njih je u intervjuu s našim inspektorima kao krajnju destinaciju navelo jednu od zemalja Evropske unije.
Ko trenutno finansira troškove prihvata i smještaja migranata i koliki je to iznos na mjesečnom nivou?
- Troškove prihvata i smještaja u najvećoj mjeri finansira Evropska unija preko svojih implementacionih partnera, prvenstveno preko Međunarodne organizacije za migracije (IOM) te kroz druge međunarodne donacije. Pomoć Evropske unije i međunarodne zajednice u najvećoj mjeri je usmjerena direktno prema migrantima tako da je najznačajnija pomoć koju prima Bosna Hercegovina usmjerena humanitarnom zbrinjavanju migranata, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri. Od ukupnog iznosa sredstava pomoći Evropske unije, na jačanje kapaciteta institucija usmjereno je manje od 10 posto.
Koliko je migranata od početka migrantske krize u BiH ušlo u našu zemlju?
- Od početka migrantske krize, odnosno od kraja 2017. godine do danas, predmet rada Službe za poslove sa strancima bila su 54.332 migranta. Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o sigurnosti BiH i njenih građana, registrira svakog migranta, uzima mu biometrijske podatke (fotografija i otisci prstiju) te se obavljaju intervjui sa migrantima, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara te o dokazima koji će se koristiti u postupku readmisije.
Prikupljeni podaci razmjenjuju se s ostalim sigurnosnim agencijama u BiH te međunarodnim partnerima radi daljnje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih sigurnosnih prijetnji.
Povećan priliv
Neke najave govore da bi Bosnu i Hercegovinu na proljeće mogao zadesiti novi val migranata, odnosno da ih se između 6.000 i 8.000 sprema da uđe u BiH?
- S dolaskom povoljnijih vremenskih uvjeta može se očekivati i povećan priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu. Prema informacijama kojima raspolaže Služba, u Republici Srbiji trenutno je između 7.000 i 8.000 migranata. Može se očekivati da će značajan broj tih osoba krenuti rutom preko Bosne i Hercegovine.
Grčka je, također, alocirala jedan dio migranata sa svojih otoka na kopneni dio, u blizinu granice sa Makedonijom, što će stvoriti dodatni pritisak na zapadnobalkanskoj ruti kretanja migranata.
Gdje Vi vidite rješenje ovog problema i koliko je izvjesno da će se odgovoriti zahtjevima Granične policije BiH za povećanjem broja graničara?
- Ohrabruje najava ministra Radončića o novom pristupu problemu povećanog priliva migranata, što snažno podržavam. Proteklih godina, bavili smo se prvenstveno posljedicom i rješavanjem humanitarnog karaktera migrantske krize. Sav teret migrantske krize pao je na Ministarstvo sigurnosti i agencije u okviru Ministarstva. Ministarstvo sigurnosti mora imati podršku Vijeća ministara BiH, entitetskih vlada, kao i ostala dva nivoa vlasti da bi uspješno odgovorilo i kontroliralo migrantsku krizu.
Kao što je ministar i naglasio, prioritet je sigurnost građana BiH, sigurnost ilegalnih migranata na ruti kretanja, ne umanjući značaj njihovog humanitarnog zbrinjavanja. Ja sam i ranije isticao i smatram da je ključno pitanje baviti se uzrokom kada je u pitanju povećan priliv migranata. Dakle, prioritet je kontrola istočne granice kako bi se smanjio dnevni priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu.
Da bi se kvalitetno zaštitila istočna granica, neophodan je, bez sumnje, angažman dodatnog broja graničnih policajaca. Zbog složenosti konfiguracije terena na granici i pored ulaganja maksimalnih napora, teško se sprečava ulazak ilegalnih migranata u BiH. Služba razumije potrebe Granične policije za dodatnim brojem ljudi, jer i Službi za poslove sa strancima nedostaju ljudski kapaciteti. Kriza traje više od dvije godine, tokom kojih su policajci Granične policije i naši inspektori konstantno dodatno opterećeni te su ljudski kapaciteti na gornjoj granici iscrpljenosti.
Sigurnost građana
Na koji način utvrđujete identitet migranata i koliko je među njima osoba s kriminalnom prošlošću ili onih povezanih s terorizmom?
- Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o sigurnosti BiH i njenih građana, slobodno mogu reći, jedina u regionu registrira svakog migranta, uzima mu biometrijske podatke (fotografija i otisci prstiju) te se obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara te o dokazima koji će se koristiti u postupku readmisije. Prikupljeni podaci se razmjenju s ostalim sigurnosnim agencijama u BiH, prije svega s Obavještajno-sigurnosnom agencijom te sa međunarodnim partnerima radi daljnje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih sigurnosnih prijetnji.
Služba za poslove sa strancima na ovaj način je u 2019. godini stavila pod nadzor i izrekla mjeru protjerivanja za 16 osoba koje predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost, čime je dala značajan doprinos sigurnosti BiH. Među navedenim osobama bilo je i šest državljana Afganistana koji su se dovodili u vezu s terorizmom, a koje je Služba uspjela staviti pod nadzor u imigracioni centar.
Loša saradnja sa zemljama porijekla
- Pitanje utvrđivanja identiteta veoma je složeno. Za navedeno je neophodna saradnja sa zemljom porijekla migranta, koja je u mnogim slučajevima veoma loša. Postupak potvrde identiteta traje nekoliko mjeseci i samo se stranci utvrđenog identiteta mogu po readmisiji vratiti u zemlju porijekla.
I pored navedenog, ističem da je Služba za poslove sa strancima, uz podršku IOM-a, u 2018. godini vratila ukupno 735 osoba u zemlje njihovog porijekla, a u 2019. vraćeno je 766 osoba, što je sigurno najbolji rezultat od svih zemalja u regiji – ističe Ujić.
Procesuirati one koji su počinili krivična djela
Kako riješiti taj problem da migranti koji počine krivično djelo u našoj zemlji, krivično odgovaraju?
- U početku je bilo određenih nedoumica kako procesuirati osobe koje nemaju utvrđen identitet pa se dešavalo da se migranti koji počine krivična djela, ne procesuiraju, jer nemaju potvrđen identitet. Kako sam upoznat, situacija se na tom planu poboljšava i smatram da je to veoma bitno. Snažno ohrabrujem tužilaštva i sudove da procesuiraju migrante koji su počinili krivična djela, jer će se time svima poslati jasna poruka da se mora poštovati javni poredak ove zemlje.
Imajući u vidu da je u protekle dvije godine više od 54.000 migranata prošlo kroz Bosnu i Hercegovinu, broj krivičnih djela koja su počinili migranti, nije velik, naročito kad je riječ o težim krivičnim djelima. Većina težih krivičnih djela prouzrokovana je određenom netrpeljivošću između pojedinih etničkih grupa među samim migrantima.
Skraćeni postupak readmisije
Kakva je saradnja Službe s nadležnim službama susjednih zemalja?
- Služba sarađuje sa susjednim zemljama prvenstveno po pitanju readmisije i možemo reći da je saradnja korektna. Skraćeni postupak readmisije koja podrazumijeva vraćanje stanaca u zemlju iz koje su došli u roku od 72 sata, provodi se otežano, što će sigurno biti jedna od tema delegacije Ministarstva, na čelu sa ministrom Radončićem, koja će u narednom periodu posjetiti Republiku Hrvatsku i Republiku Srbiju. Kad je u pitanju razmjena operativnih informacija, saradnja bi mogla biti na višem nivou.
