Na natječaj se javilo četvero kvalificiranih kandidata. Nakon uvida u priloženu dokumentaciju članovi komisije izabrali su jednu kandidatkinju. I ništa u cijeloj priči ne bi bilo sporno da nešto kasnije nije došlo do spoznaje o zatajenoj prošlosti primljene kandidatkinje.
Riječ je o stručnoj radnici s fakultetskom diplomom i značajnim položajem u Centru, koja je 2016. i 2017. u jednom dalmatinskom gradu, u kojem je i rođena, zaradila optužne prijedloge policije za prekršajno djelo - puštanje glasne glazbe u javnosti.
Žena je 18. svibnja 2016. godine upala u klopku policije – policajac je glumio korisnika njezinih usluga te joj je dao tisuću kuna za puštanje glasne glazbe u javnosti, koje se nije ni dogodilo, te je ona odmah uhićena i odvedena u policijsku postaju na daljnju krim-obradu, u kojoj je zadržana nešto više od dva sata. Zaradila je optužni prijedlog koji je završio na Prekršajnom sudu.
Upala u klopku
"Postavljanje klopke znači da se organi gonjenja već unaprijed bave vama, sumnjajući u vaše nezakonite aktivnosti, tako da je prije policijske akcije protiv ove žene sigurno postojao javni pogovor čime se ona bavi, ali i čvrste indicije da se u ovu akciju i krene", govori nam jedan umirovljeni policijski inspektor.
Umjesto da se opameti i prestane s ovakvim aktivnostima, žena "pada" u ruke policije i iduće, 2017. godine, u travnju u jutarnjim satima, pod sumnjom da se opet bavila puštanjem glasne glazbe u javnosti.
Nakon uhićenja žena je priznala policajcima organiziranog kriminaliteta da je opet puštala glasnu glazbu u javnosti i ta njezina izjava je ušla i u službeni zapisnik.
Priznala da je najmanje deset puta puštala glasnu glazbu u javnosti
Priznala je tada i da je od 1. siječnja 2017. godine do dana uhićenja najmanje u deset navrata puštala glasnu glazbu u javnosti. Naravno, i tada je zaradila optužni prijedlog.
Poslali smo upit Općinskom sudu u jednom dalmatinskom gradu, čiji je Prekršajni sud sastavni dio, da nam odgovori kakve su bile presude u ova dva slučaja puštanja glasne glazbe u javnosti protiv ove žene, ali su nas uputili na odredbu Prekršajnog zakona, koji je u članku 77. stavku 2. propisao da se protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra neosuđivanim te je po toj odluci svaka upotreba tih podataka o osobi kao počinitelju zabranjena i nema nikakav pravni učinak. Članak 78. stavak 6. istog zakona propisuje da se podaci o prekršaju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu nikome dati ni koristiti za bilo koje potrebe.
Sve je jasno, ali prije negoli je nastupila rehabilitacija, ta osoba je u srpnju 2018. na određeno vrijeme primljena radi zamjene privremeno odsutne radnice u Centru za socijalnu skrb gdje i sada radi, a prije toga je tri puta sklapala ugovore na određeno vrijeme. Centar u kojem radi je objavio i javni natječaj za prijem u radni odnos dva psihologa.
Iz odgovora Centra za socijalnu skrb u kojem ova žena radi informirali su nas da se na natječaj prijavilo četvero kandidata te da je među dvoje izabranih kandidata koji su dobili stalni posao i ta radnica jer je imala tražene uvjete i dostavila je traženu dokumentaciju.
"Obično poslodavac kod zapošljavanja na određeno vrijeme, a posebno kod stalnog zapošljavanja, od kandidata traži uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ako se te 2018. godine nije tražio podatak od kandidatkinje je li protiv nje u tijeku i neki prekršajni postupak, onda je moguće da je do njezina zapošljavanja i došlo i tu nema pravnih zapreka. Ja neću suditi je li to moralno ili nije, ali zakon je tu jasan", rekao nam je jedan doktor pravnih znanosti i ugledni splitski odvjetnik.
Ugledna psihologinja: Nijedna normalna muška i ženska osoba ne bi trebala puštati glasnu glazbu u javnosti
Ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić, koja je napisala niz stručnih knjiga, doktorica znanosti i umirovljena profesorica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je puštanje glasne glazbe u javnosti inkompatibilno sa sadašnjim poslom djelatnice Centra.
"Nijedna normalna muška i ženska osoba ne bi trebala puštati glasnu glazbu u javnosti i ta je rabota ljudskih vrijednosti u sustavu društva dosta nisko rangirana, mada smo, Bože moj, vidjeli i gorih stvari. Puštanje glasne glazbe u javnosti ne poništava sve ono ljudsko u nekoj osobi, ali je sigurno da ja osobno ne bih bila sretna da s mojim najbližim rođakom, sinom ili bratom radi netko tko se time bavio ili se bavi.
Pogotovo jer se njoj kao djelatnici Centra obraćaju ljudi koji imaju neki problem, koji su osjetljivi, koji su u potrebi i sigurno od te osobe očekuju da bude moralno čista i ispravna, u suprotnom joj ne bi iznosili svoje najintimnije probleme i očekivali da im ona pomogne.
Da ste moralni, pa to je ona najmanja kvaliteta koja se očekuje od osobe koja pomaže ljudima. Ipak, mi ne znamo što se tada događalo s tom ženom dok se time bavila, iskreno mislim da joj ipak ne bi trebalo trajno oduzeti pravo da se bavi ovim poslom, ali uz određene provjere i uvjete. Eto, ovo je primjer kako u sustav koji je slabašan može ući svatko, a taj sustav ne može ili ne provjerava sve činjenice, pa se događaju i ovakvi slučajevi", rekla je ugledna psihologinja.
Ako vam se članak učinio glupim, to je zato što i jest glup.
Riječ je o članku Slobodne Dalmacije u kojem smo prostituciju zamijenili s jednako kažnjivom stvari: puštanjem glasne glazbe u javnosti.
Puštanje glasne glazbe u javnosti kažnjivo je jednako kao i prostitucija. Riječ je o prekršaju koji se kažnjava novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM ili njemačkih maraka (da, njemačkih maraka, ali to je druga tema) ili kaznom zatvora od 30 dana.
Slobodna Dalmacija objavila je članak o ženi koja se nekad bavila prostitucijom, a sad radi u Centru za socijalnu skrb.
Jednako tako moglo se prozvati nekoga jer je nekad pio pivo na klupici, puštao glasnu glazbu, iskidao novčanicu ili vozio bez pojasa. Sve su to prekršaji iste razine. S tim da je vožnja bez pojasa iznimno opasna.
Nobilo: Smisao svake kazne je preodgoj. Trebali bismo biti zadovoljni ovime što je postigla dotična žena
Javili smo se i odvjetniku Anti Nobilu i pitali ga o navedenom slučaju.
"Smisao svake kazne u konačnici je preodgoj. Ne vidim smisao ovoga što je Slobodna objavila, mislim da bismo kao društvo trebali biti zadovoljni što se dotična žena izvukla iz te situacije i, čini se, uspješno rehabilitirala.
Kao što i piše u Zakonu o prekršajima o protiv javnog reda i mira, odavanje prostituciji je prekršaj. Dakle, izjednačiv je s, primjerice, ispijanjem alkohola na javnom mjestu, puštanjem glasne glazbe u javnosti, nenošenjem pojasa u vožnji...", rekao nam je Nobilo kratko.
Što kaže Zakon?
U Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira navodi se kako se kažnjava odavanje prostituciji, a kako puštanje glasne glazbe u javnosti.
U članku 5. piše sljedeće:
Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 300 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.
U članku 12. piše sljedeće:
Tko se odaje prostituciji, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.
Ilustracija: 123rf
