Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je na konferenciji na medije da su se predstavnici 12 udruženja žrtava rata okupili 22 dana nakon izricanja drugostepene presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću
"U Hagu smo pitali šta su slijedeći koraci. Da li možemo nešto promijeniti u BiH kako bi žrtve dobile što potpuniju satisfakciju, odnosno, kako bi oni temelji na kojima je građena zločinačka organizacija, tzv. Srpska republika u BiH bila ukinuta", naveo je.
Dodao je da je 12 udruženja donijelo zaključke koji će biti upućeni prema domaćim i međunarodnim institucijama, kao i državama članicama UN-a, imajući u vidu da je presudu donio sud koji je formirao UN.
"I od njih ćemo tražiti implementaciju presude, odnosno sve ono što presuda sadrži, a što je posljedica zločina koji je stvorio Radovan Karadžić sa svojim sljedbenica, a kako bi postepeno bilo ugašeno", kazao je.
Kada Hotić iz udruženja Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa kazala je da predstavnici ovih udruženja hoće i traže od odgovornih političara na vlasti, prvenstveno bošnjačkih, da se po presudama vrate stvari u prvobitno stanje.
"Da imamo Bosnu cijelu, da Srebrenica ne smije biti u rukama zločinaca, da tamo ne smije biti policija koja je počinila genocid. Tražićemo da imamo sva prava kao ljudi. Da se sve poništi što su zločinci na zločinu dobili", istakla je.
Predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece u opkoljenom Sarajevu Fikret Grabovica je kazao da se u pravosnažnoj presudi Karadžiću propustila prilika da se donese presuda za udruženi zločinački poduhvat.
"Ponovo, Srbija je ostala bez odgovornosti i saprala je svoju odgovornost za agresiju na BiH. Presuda kojom je potvrđen genocid u Srebrenici znamo da se u dijelu BiH, u manjem entitetu, permanentno negira i trebalo bi pod hitno da se pokrene incijativa o donošenju zakona o negiranju genocida, jer je to završna faza genocida i uvod u još veće zločine koji bi se mogli dogoditi", kazao je.
Grabovica se osvrnuo i na formiranje komisije za utvrđivanje stradanja građana srpske nacionalnosti u Sarajevu.
"To je još jedna podvala kojom se želi svaliti odgovornost na građane BiH i Armiju da su stradali građani srpske nacionalnost, što znamo da je laž. Znamo oni koji smo tu proveli vrijeme tokom opsade da se to nije dešavalo, da su zapravo granate sa okolnih brda koje su zločinci ispaljivali u najviše slučajeva ubijali i građane srpske nacionalnosti", istakao je.
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, smatra da nakon pravosnažne presude Karadžiću ništa više ne bi trebalo biti isto.
"Sada bi trebale neke stvari da se promijene. Pod zastavom i grbom Radovana Karadžića učinjen je strašan zločin u BiH i strašan genocid. Ista ta zastava, isti taj grb, iste institucije koje je Karadžić stvorio danas su naslijeđene. Ako ovako ostane stanje, onda je potpuno Karadžić upravo kada je poslao poruku iz Haga prvi dan nakon presude 'Ja sam pobjednik. Pobjednik je RS'", kazao je.
Mešković tvrdi da organizacije koje okupljaju žrtve će preko UN-a i međunarodnih institucije učiniti sve da se dokaže, analizira, ispita i preduzmu mjere kada je u pitanju naslijeđe Radovana Karadžića.
"Tražit ćemo od obrazovnih institucija da se zvanične presude uvrste u program izučavanja, a ne neke kvazi komisije", dodao je.
Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasećić kazala je da moraju vršiti pritisak na bošnjačke političare.
"Da ne prepuštaju smo nevladinom sektoru, da napokon i oni počnu raditi ono što radimo otkad smo postali žrtve", kazala je i poslala poruku visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku:
"Krajnje je vrijeme da smijeni sve one koji negiraju genocid i koji veličaju zločince."
Podsjećamo, Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) izrekao je pravosnažnu presudu Radovanu Karadžiću za genocid i druge zločine počinjene u BiH u periodu između 1992. i 1995. godine. Sudija je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja te ga osudio na doživotni zatvor.
