Iako poljoprivredi u BiH ne cvjetaju ruže i ne donosi značajnu zaradu, u uzgoju lješnjaka Sabid vidi šansu za egzistenciju svoje porodice.
Na blizu deset dunuma prostire se njegova plantaža, gdje su zasađene tri vrste lješnjaka. Sabid ističe da se lješnjak, ne mora kao i drugo voće prodavati odmah nakon branja, već može stajati duže vrijeme i to je najveća prednost ove kulture.
Koliko je ove godine ubrao, ne zna ni sam Sabid, jer ga to kaže ne opterećuje. Sve količine za sada prodaje na kućnom pragu ili preko posrednika. Da je povećan interes za uzgoj lješnjaka u našem kantonu, potvrđeno nam je u Poljoprivrednom zavodu gdje naši građani vrše analize zemljišta za svoje plantaže.
Za planiranu sistemsku prodaju i izvoz na strano tržište trebaju veće količine na području cijelog USK, kojih za sada nema, ističe Sabid. Prva godina zahtijeva nešto veća ulaganja, a najviše koštaju sadnice. Puni prinosi mogu se očekivati za oko pet godina kada jedno stablo lješnjaka može dati najmanje deset kilograma uroda. Uzgoj lješnjaka dobro je isplativ posao, budući da kilogram očišćenih lješnjaka na tržištu u prosjeku košta 20 maraka, a neočišćenih dvostruko manje.
