Međutim, kako navode u Službi, ovakvoj situaciji nije toliko doprinijelo otvaranje novih radnih mjesta, koliko odlazak radno sposobnog stanovništva iz ovoga kantona u strane zemlje.
“Radna mjesta koja napuštaju ljudi zaposleni u javnom ili privatnom sektoru popunjavaju osobe koje se nalaze u našoj evidenciji. Međutim, moram istaći kako je smanjenju nezaposlenosti doprinijela i politika kroz mjere raznih podsticaja s kantonalnog i federalnog nivoa kojima se podstiče zapošljavanje i stimulišu poslodavci. Primjera radi, u prošloj godini imali smo 2.260 oglasa za posao”, kaže Jasmin Prošić, rukovodilac Službe za zapošljavanje USK.
On navodi kako se u prvih pet mjeseci s njihove evidencije odjavilo 360 osoba koje su pronašle posao u nekoj od zapadnoevropskih zemalja.
Prema njegovim riječima, na današnjem tržištu rada najlakše do posla dolaze osobe obučene za rad u tehničkim zanimanjima, dok se teže zapošljavaju lica koja su kvalifikovana za društvene djelatnosti.
Inače, zbog negativnih migrantskih kretanja, problem s radnom snagom u Unsko-sanskom kantonu postaje sve izraženiji, a pojedina stručna zanimanja sve više tražena.
Nedostatak radnika posebno je evidentan u Sanskom Mostu, općini koja je najviše pogođena migracijama u Unsko-sanskom kantonu, pišu Nezavisne.
“Imamo situaciju da je sada jako teško pronaći kvalifikovanog zidara, armirača, tesara ili keramičara, ugostiteljski i trgovački sektori su u problemu, starosna granica naših radnika pomjerena je na gore i sve to se odražava na privredu. Zbog toga moramo, u saradnji s vlastima, pronaći adekvatan odgovor na trenutne probleme, a već sada je vrijeme da se ozbiljno razmišlja i o tome kako olakšati dolazak radne snage iz drugih zemalja”, smatra Alen Šabanović, predsjednik Udruženja privrednika Sanski Most.
Nedostatkom radnika posebno je pogođena poljoprivreda, a mnogi farmeri zbog ovog problema najavljuju prekid djelatnosti i zatvaranje gazdinstava. Enes Kobašlić, vlasnik najvećeg voćnjaka u Sanskom Mostu, navodi kako je zbog ovog problema u pitanje došla ovogodišnja sezona.
“I pored toga što voćari nude dnevnicu od 80 do 100 maraka, radnika nema ni za lijeka. Mnogi pristanu, pa poslije nekoliko dana ucjenjuju povećanjem dnevnice. Voće je rodilo kao nikad do sada, ali pitanje je ko će ga brati”, kaže Kobašlić.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata USK Muhamed Mahmutović smatra kako su migracije radne snage u velikoj mjeri uzrokovane lošim odnosom poslodavaca i vlasti prema radnicima.
“U narednih desetak godina, ukoliko se nastave ovakvi migracijski trendovi u Unsko-sanskom kantonu, ovaj dio Bosne i Hercegovine će postati mjesto gdje neće imati ko raditi. Već danas je veoma teško pronaći kvalitetne i stručne radnike, a starosna granica radne snage je veoma visoka. Niti ova okolnost nije dovoljna velikom broju poslodavaca da povećaju plate i poboljšaju uslove svojih zaposlenika, nego vođeni isključivo interesima profita i brze zarade zatežu konopac do tačke pucanja”, kaže Mahmutović.
Dodaje da tako poslodavci rade na vlastitu štetu jer im u budućnosti neće imati ko raditi, a zbog odlaska velikog broja porodica, Unsko-sanski kanton bi za desetak godina mogao potpuno opustjeti.
