Austrija je zemlja lijepih krajolika, specifične muzike, piva, snijega i kazni za prebrzu vožnju. Neki su priznali da su od tamo dobili čestitku za prebrzu vožnju, kažu da je oko 60 eura (117,35 KM). No, Marijo Šukan iz Livna navodi da je platio čak 170 eura (332,50 KM) zato što je vozio 27 kilometara na sat preko ograničenja brzine.
Od marta zakoni još postrožuju. Osim novčane kazne za prekoračenje, koja je ista jeste li vozili 1 ili 20 na sat brže od dozvoljenog, za velika prekoračenja, primjerice 60-70 na sat, na licu mjesta smiju oduzeti i automobil. Riječ je o krajnjoj mjeri kod recidivista koji se ne propravljaju, piše danas.hr.
U Hrvatskoj to već postoji i saobraćajni stručnjak objašnjava – već to što je uvršteno u zakon imalo je pozitivan odjek. Automobil se, ako to sud odluči, može prodati na aukciji. Svi koji se ne budu vozili u desnoj traci koliko je to razumno i moguće, piše u austrijskom Zakonu, mogu platiti do 726 eura (1.419 KM), a oni koji blicaju da se sporo vozilo makne udesno ili ne održavaju razmak mogu primiti kaznu od 2.100 eura (4.107 KM).
Profesor s Fakulteta saobraćajnih nauka Marko Ševrović pojašnjava otkud tako visoka kazna: “Izrazito je to opasna radnja na autocesti, to je nešto što smo mi u prošlim izmjenama Zakona o sigurnosti na cestama kao Fakultet predložili Ministarstvu. Postoji kazna za to ukoliko se vozite na premalom razmaku na autocestama. Ono što je loše je što nemamo tehnološki sistem koji bi to sistemski kažnjavao na autocestama”.
Ako vozite do 20 na sat preko dozvoljene brzine u Austriji, na adresu stiže kazna od 70 eura (136,91 KM). Prekoračite li 20 kilometara, naplatit će 160 eura (312,94 KM) u Austriji, u Norveškoj 585 eura (1.144 KM), u Švedskoj 215 eura (420.5 KM), u Švicarskoj 180 (352 KM) a u Italiji 175 (342.2 KM). Velike su kazne i u Hrvatskoj, ali stara je stvar da u dionici autoceste ograničenja 130 bez kazne možete izvući sa 140 na sat.
To što se tolerira 10 kilometara na sat preko ograničenja brzine, Ševrović vidi kao jednu od glavnih razlika između Hrvatske i Austrije. “A druga je što Austrijanci imaju puno više fiksnih kamera na autocestama, ali imaju i kamere koje mjere prosječnu brzinu”, govori ovaj stručnjak.
U Hrvatskoj u 2022. godini preko 60.000 osoba nije platilo svoju prekršajnu kaznu. Goran Husinec, sudski vještak za saobraćaj, o kaznama u Hrvatskoj kaže: “U Hrvatskoj su kazne jako velike, međutim, mi imamo jedan sloj ljudi koji radi na crno, zarađuje na crno i od njih se ne može naplatiti. Svoju imovinu skrivaju na članove porodice i jednostavno nenaplativo je“.
Prema preliminarnim podacima MUP-a u 2023. godini u Hrvatskoj je bilo 737.156 prekršaja, bez statistike o onima koji su u odlasku na skijanje zaradili kaznu.
