Nakon što je u augustu ove godine na sjednici Vijeća ministara BiH usvojena Informacija o postupanju Pravobraniteljstva BiH u vezi s pokrenutim postupkom prinudne naplate štete po odluci Evropskog suda za ljudska prava iz 2012. u predmetu Murtić i Ćerimović protiv BiH, saga o dioničarima Agrokomerca je nastavljena.
Naime, Pravobraniteljstvo je izvijestilo da je viši sud kantona Bern odbacio zahtjev za prinudnom naplatom povjerilaca od 11.137.545,85 švicarskih franaka, te da ostali dioničari nemaju isto pravo.
Zastupnik tužbe dioničara Enes Abdić tvrdi da ove informacije nisu tačne, nego da je sud predmet proslijedio na potvrđivanje u Strasbourg, te da se prava dioničarima ne mogu oduzeti. No, pored spornih naknada, još je veća borba da se dioničari uvedu u pravo odlučivanja u AC, a najviše zbog činjenice da u susjednim državama postoje objekti vrijedni milijarde maraka, većinom hoteli građeni sredstvima AC u bivšoj državi.
Odgovarajući na naš upit o tome, Federalno pravobranilaštvo navodi da je Vlada Federacije ovdje dala punomoć Agenciji za privatizaciju da zastupa naše interese pred sudovima u državama nastalim raspadom Jugoslavije.
Morate znati da je među dioničarima AC-a više od 25 posto onih koji su bili pripadnici Armije RBiH i svi su jedinstveni, ističe Abdić.
– Ističemo da je stav Republike Hrvatske da se aneks G Sporazuma o sukcesiji ne može neposredno primjenjivati, pa sudovi u ovoj zemlji ne osiguravaju reciprocitet predviđen aneksom bez dodatnog bilateralnog akta – Ugovora između Republike Hrvatske i sljednice bivše SFRJ – BiH, naveli su nam u odgovoru, dok se za zahtjeve dioničara AC ograđuju da nisu u njihovoj nadležnosti, piše Oslobodjenje.
Zastupništvo dioničara AC u Švicarskoj nakon ovog zaključuje da je pitanje imovine Agrokomerca u inostranstvu obilježeno nedostatkom adekvatne institucionalne zaštite, sustavnim propustima u provedbi zakona, odlukama koje omogućavaju nezakonito raspolaganje imovinom te kriminalnim aktivnostima.
Agencija za privatizaciju nije zaštitila ove interese, navode, ostavljajući prostor za zloupotrebe.
– Povratak imovine Agrokomerca u inostranstvu može se jedino ostvariti ako se ispuni presuda Ustavnog suda kojom se potvrđuje pravo dioničara na 53 posto kapitala Agrokomerca. Povrat imovine bi bio jednostavan kada bi država vratila dioničarima Agrokomerc, jer to više ne bi bio predmet sukcesije. Privatni kapital ne pada pod taj sporazum o sukcesiji, smatra Enes Abdić.
Spisak želja
Dioničari preporučuju da ih nadležna tijela formalno priznaju kao većinske vlasnike i osiguraju primjenu njihovih prava u skladu sa presudama, da se uvedu u upravljačke strukture, pogotovo u Upravni i Nadzorni odbor. Žele i da im Vlada Federacije BiH i nadležne agencije pruže pravnu i administrativnu podršku u ostvarenju njihovih prava, da se pokrene sveobuhvatna revizija nezakonito otuđene imovine Agrokomerca u inostranstvu, uz angažman domaćih i međunarodnih pravnih stručnjaka.
No, podsjetimo da je novi načelnik Kladuše Boris Horvat za naš list kazao da Agrokomerc više ne postoji, a da ga prizivaju upravo oni koji su ga uništili.
