Iznenađujućom presudom Županijskog suda u Zagrebu predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi proglašen je krivim za podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera kako bi MOL-u omogućio preuzimanje hrvatske energetske tvrtke INA. Presuda je donesena netom prije nego Hrvatska preuzima predsjedavanje EU-om.
U detaljnom prvom vještačenju na 182 stranice zaključuje se kako "uvjeti neovisnog i nepristranog suđenja nisu ispunjeni od strane Županijskog suda u Zagrebu" zbog uloge suca Turudića, kojeg izvještaj optužuje za pristranost u korist hrvatskih "nacionalnih interesa", što predstavlja "ozbiljno uplitanje u pravo na pošteno suđenje, uključujući kršenje članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP)".
Nezavisni nadzornici suđenja bili su svjetski poznati pravni stručnjaci, sudac i prof.dr.sc. Kai Ambos i lord David Anderson, nositelj odlikovanja Reda Britanskog carstva (KBE) i kraljevski odvjetnik (QC). Odvjetnički tim Zsolta Hernádija imenovao ih je kao neovisne i nepristrane promatrače, kako bi nadzirali pravičnost krivičnog postupka protiv optuženih, Sanadera i Hernádija.
U skladu s odredbama Protokola koji regulira njihovo djelovanje imenovani sudski nadzornici striktno su neovisni o bilo kojoj strani u postupku. Sudac Kai Ambos profesor je kaznenog prava, kaznenog postupka, komparativnog prava, međunarodnog kaznenog prava i međunarodnog prava na Sveučilištu u Göttingenu, Njemačka; bivši je sudac Okružnog suda u Njemačkoj i trenutno sudac na Specijalnom sudu za Kosovo u Haagu.
Lord David Anderson od Ipswicha, nositelj je odlikovanja Reda Britanskog carstva (KBE) i kraljevski odvjetnik (QC), član je Odvjetničke komore u Engleskoj i Walesu, Odvjetničke komore u Guernseyju i Jerseyju, gostujući profesor na King's Collegeu u Londonu, bivši nadzornik ljudskih prava za Vijeće Europe i neovisni zastupnik u Domu lordova u Velikoj Britaniji.
Njihovo izvješće zaključuje:
"Uz pomoć tima za praćenje, promatrali smo dokazni postupak od njegovog početka 4. veljače 2019. sve do njegovog naglog zaključka 16. prosinca 2019. Smatramo kako je USKOK-ovo postupanje u kaznenom progonu kao i ono Sudskog vijeća u ovoj fazi postupka u brojnim aspektima izmaklo međunarodno priznatim standardima poštenog suđenja."
Prvo vještačenje ističe širok raspon ozbiljnih nepravilnosti u sudskom postupku, poput oštrog onemogućavanja obrane, ne odobravanja adekvatnog vremena za pripremu, isključivanja javnosti iz ključnih točaka suđenja bez zapisnika, kršeći pravo javnog suđenja, nametanje odvjetnika (ex officio) od strane suda, kršeći pravo izbora pravnog zastupanja, a tu su i brojna druga kršenja osnovnih proceduralnih prava nužnih za pošteno suđenje.
Tužiteljstvo se također oslanjalo na upitne svjedoke koji su bili uključeni u pranje novca i pod kaznenom istragom. Ovo prvo vještačenje jasno navodi kako je USKOK sustavno izbjegao istražiti glavnog svjedoka optužbe, Roberta Ježića, kao i njegovog poslovnog partnera švicarskog odvjetnika Stephana Hürlimanna:
"Čini se da uloga gospodina Hürlimanna u pranju navodnog mita nije u potpunosti ispitana... USKOK nije utvrdio i istražio vjerodostojnost Roberta Ježića, a njihovo takvo provođenje istrage pokreće pitanje nepristranosti. Vjerodostojnost Ježića dovedena je u pitanje njegovim statusom suučesnika, njegovom koristi u iznosu od pet milijuna eura i njegovim osobnim interesom u osudi Hernádija."
Ježić, koji je tvrdio da je bio posrednik u navodnim isplatama mita, nije uspio vratiti sudu upravo onih pet milijuna eura za koje tvrdi da su mu proslijeđeni u navodnoj transakciji mita.
U međuvremenu, USKOK je neobjašnjivo zanemario svjedočenja ključnih svjedoka, naftnog konzultanta Imrea Fazakasa i ruskog naftnog magnata Mihaila Gucerijeva koji tvrde kako je sporni pet milijuna eura zapravo ukradeno od strane Ježića u sklopu prikrivene ruske lobističke operacije za kontrolu nad novim europskim plinskim terminalom na Krku.
Navedene ozbiljne nepravilnosti, zaključuje se u ovom stručnom vještačenju, rezultirale su nepravednim suđenjem čija je naglo donesena presuda - iznenada objavljena neposredno prije nego što je Hrvatska preuzela predsjedništvo Vijećem Europske unije - grubo prekršila međunarodne i EU standarde.
