Bosna i Hercegovina u ovom trenutku suočava se s odlivom radne snage mahom u zemlje Evropske unije. Trbuhom za kruhom bh. radnici svoju priliku za zapošljavanje i boljim životom traže uglavnom u Njemačkoj i Sloveniji. U posljednjih šesnaest mjeseci samo u Sloveniji posao je pronašlo 21.355 radnika iz BiH, potvrđeno je za Oslobođenje u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje za sva zanimanja u Sloveniji.
Novine u Njemačkoj
- Broj posredovanja u Sloveniji se godišnje postupno povećava. U toj zemlji najtraženiji su vozači, varioci, zidari i bravari. Što se tiče posredovanja za Njemačku, mi posredujemo samo za medicinare sa srednjom stručnom spremom i broj posredovanja se smanjuje drugu godinu zaredom. Tako smo u 2018. posredovali za 1.000 radnika, a u ovoj godini do danas za još 357 radnika. Važno je napomenuti da Agencija posreduje samo u zapošljavanju onih zanimanja kojih imamo viška na evidenciji nezaposlenih, kaže Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Da li će se ovaj negativni trend nastaviti nakon što je njemački Bundestag nedavno usvojio novi paket zakona koji se odnose na migracije, u ovom trenutku niko sa sigurnošću ne može potvrditi. Naime, novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronađu zaposlenje “koje odgovara njihovoj kvalifikaciji”. I to za sva zanimanja, a ne samo za ona koje njemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima. Novina je i to da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da prije samog zaposlenja dođu u Njemačku kako bi tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest mjeseci uz uslov da se tražilac posla može sam izdržavati. Novi zakon trebao bi stupiti na snagu početkom naredne godine, a hoće li se on odnositi i na zapadni Balkan, trebalo bi biti poznato krajem 2019.
Tržište rada
Pravilo o zapadnom Balkanu za izdavanje vize nije uvjetovalo kvalificiranu stručnu naobrazbu ili visokoškolsku diplomu, što je kod novog zakona o useljavanju stručnjaka slučaj.
- Agencija u pravilu ne komentira zakone drugih država. Kada navedeni zakon stupi na snagu, mora proći određeni period da se utvrdi kako on utječe na naše tržište rada i kretanje radne snage. Nismo dobili nikakvu zvaničnu procjenu od nadležnih njemačkih institucija o potrebama i strukturi tražene radne snage, tako da ne možemo dati nikakvu procjenu, ističe Pupić.
Inače, u Banjaluci je prije dva dana prezentovana “Analiza i projekcije tržišta rada u Republici Srpskoj 2019-2022.”. Analiza pokazuje zastrašujuće razmjere odlaska sa ovih prostora, ali i gubitke nastale uslijed negativnog prirodnog priraštaja.
Kako je rekao njen autor Stevo Pucar, profesor na banjalučkoj Ekonomiji, od 2006. kada je bilo 964.000 radno sposobnih stanovnika do 2017. kada je njihov broj pao na 838.000, RS je ostao bez 126.000 radno sposobnog stanovništva.
