Osnovni razlog za ovakvo kretanje jeste izlazak iz recesije, te oporavak ekonomije nakon svjetske ekonomske krize, rekao je za portal Radiosarajevo.ba stručni saradnik za odnose sa javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
"Generalno, Bosna i Hercegovina od tada bilježi ekonomski rast, koji je 2014. i 2015. bio mali, a od 2016. godine nešto veći. Taj ekonomski rast prate i pozitivna kretanja na tržištu rada", istaknuo je.
Prema riječima Pupića, na osnovu podataka Agencije za rad i zapošljavanje BiH od augusta 2014. do augusta 2018. godine nezaposlenost u BiH se smanjila za 103.741 osobu.
"Na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH u julu 2014. godine bilo je 701.348 zaposlenih osoba u BiH, a u istom mjesecu 2018. godine broj zaposlenih osoba u BiH je 805.715 osoba. Prema istim podacima zaposlenost se povećala u 17 od ukupno 19privrednih djelatnosti, a smanjila se samo u djelatnostima Vađenje ruda i kamena i Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje", kazao je.
Kako saznajemo, trenutan broj nezaposlenih osoba u BiH na evidencijama je 448.578 osoba, te je i dalje prisutan trend pada nezaposlenosti.
"Agencija za rad i zapošljavanje BiH trenutno posreduje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu one države sa kojima imamo potpisane pravne okvire za zapošljavanje", napomenuo je Pupić.
Zašto je bitno imati pravni okvir za zapošljavanje?
Na taj se način nudi sigurnost radniku prilikom odlaska na rad u inostranstvo, te kontrolira kretanje radne snage.
Zahvaljujući sporazumima o zapošljavanju, kako kaže, država može utjecati na to da radna snaga koja odlazi predstavlja samo suficitarnu radnu snagu na domaćem tržištu rada.
"Upravo na ovaj način radi i Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Država ima potpisane sporazume o zapošljavanju sa Slovenijom, Srbijom i Katarom, te Dogovor o zapošljavanju osoba sa završenom Srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera. Trenutno se implementiraju Sporazum sa Slovenijom i Dogovor sa Njemačkom, jer iz ovih država imamo zahtjeve za radnom snagom", pojasnio je Pupić.
Naveo je i to da sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH uredno su odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama.
Broj posredovanja Agencije za rad i zapošljavanje BiH je slijedeći iz čega se vidi i interes naših građana za zapošljavanjem u inostranstvu:
Slovenija
U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH u Republici Sloveniji najviše su se tražili radnici iz Bosne i Hercegovine sa sljedećim zanimanjima:
- Vozači (razne kategorije uključujući i međunarodni transport) oko 23% oglasa;
- Varioci 22 posto;
- Zidari 6,5 posto;
- Bravari 4 posto;
- Armirači;
- Elektroinstalateri;
- Fasaderi;
- Građevinski radnici.
SR Njemačka
"Kada je u pitanju 'Sporazuma između Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Države Katar o regulisanju zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar', trenutna aktivnost jeste da radimo na zaključivanju operativne procedure kojom bi se tačno definiralo zapošljavanje naših građana u državi Katar", naglasio je Pupić.
Prema njegovim riječima, ova aktivnost je u završnoj fazi i očekuju da se katarska strana uskoro javi sa prijedlogom za potpisivanje operativne procedure. Nakon toga i Sporazum će postati operativan i moći će se implementirati.
Poslovi budućnosti
Što se tiče poslova budućnosti, prema trenutnim pokazateljima sve vezano za IT sektor će i dalje biti jako traženo, te generalno sektor usluga u onom dijelu koji je okrenut kreativnim i inovativnim rješenjima.
"Prema procjenama stručnjaka bit će traženi i medicinari (njegovatelji) i radnici u građevinskom sektoru, jer su to poslovi koji još uvijek dominantno koriste ljudske resurse. Suprotno tome, očekivanja su da se industrija sve više okreće robotizaciji i automatizaciji i tu ljudski faktor gubi značaj", rekao je na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba stručni saradnik za odnose sa javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić.
Slične su procjene i za zvanja prodavača u uslužnom sektoru, mada će te promjene kod nas ići ipak nešto sporije nego u ekonomski jačim državama.
