Zbog neusklađenosti obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada sve je više onih koji se odlučuju za prekvalifikaciju kako bi našli posao.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović kazao je kako je osnovno da ljudi zaista žele da rade, a onda je posao lako naučiti.
Dobar mentor
- Sve prekvalifikacije mogu biti dobre, ali ih treba raditi kako treba. Ja mislim da prava prekvalifikacija treba biti u kompanijama. Treba prepakovati cijeli model. Forsirali smo dualno obrazovanje u srednjim školama, tako da se odmah može pronaći kompanija u kojoj će biti rađena praksa, a nakon nje osiguran i posao - govori nam Smailbegović.
Dodaje kako poznaje slučajeve u kojima su frizeri zaposleni u firmama koje se bave metalskom industrijom.
- Ljudi su, recimo, u firmama naučeni da rade kao varioci. A i onaj varilac koji dođe iz te škole vjerujte da nije na nekom značajno višem nivou od frizera. Suština je da čovjek koji se prihvati posla hoće da radi. Date čovjeku dobrog mentora, koji će pokazati posao, to je u kompaniji dnevna rutina i on je za pola godine varilac, bez obzira na to šta je završio - zaključuje Smailbegović.
Muamera Planjac, direktorica Centra za obrazovanje odraslih EDUKA Tešanj, kazala nam je da je najzastupljenija prekvalifikacija za vozače motornih vozila.
- Ti polaznici se u 99 posto slučajeva odmah zaposle, unaprijed imaju radno mjesto. Rijetko se desi da osoba dođe i kaže da želi da se u nešto prekvalificira pa će onda tražiti posao - kaže Planjac.
Ni zvanje ni zanimanje
Prekvalifikacija za vozače motornih vozila traje sedam mjeseci.
- Česti su slučajevi da osobe koje završe gimnaziju vrše prekvalifikaciju u vozače iz razloga što nakon završetka te srednje škole nemaju ni zvanje ni zanimanje - govori Planjac.
Tržište EU
Oni koji odlaze u Austriju, Njemačku i Italiju pretežno se osposobljavaju za njegovanje starih i iznemoglih osoba.
Kad je riječ o prekvalifikacijama za tržište EU, polaznici najviše završavaju za zidare, tesare, zavarivače i bravare.
