U petak ispočetka kreće suđenje Sanaderu za ratno profiterstvo

.
Suđenje bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo u aferi Hypo u petak, 15. srpnja, na zagrebačkom Županijskom sudu kreće ispočetka nakon što je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu presudu i vratio postupak na ponovno suđenje.

Vrhovni sud je u ožujku ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostupanjskom sudu nije dokazano da je postupanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i gospodarski potencijal države u ratu.

Najviši sud je ranije izvijestio da je prihvatio Sanaderovu žalbu i ukinuo nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je bivši premijer krajem listopada 2018. u ponovljenom postupku proglašen krivim i osuđen na dvije i pol godine zatvora, prenosi Hina.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu isplatila proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupnju zgrada veleposlanstava. Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju, ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Pojašnjavajući odluku, najviši sud je naglasio da je pravilo utvrđivanje činjenica odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna. Vrhovni sud je istaknuo kako prvostupanjski sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, ali dodaje da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala države.

''Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice. Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3,6 milijuna kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva", pojasnio je najviši sud.

Ističu da je to jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda tijekom ovog suđenja.

 

Foto:Arhiv