To je priča Josepha Nkwaina, jednog od rijetkih koji je preživio najneobičniju prirodnu katastrofu u historiji, prenosi Hayat.ba.
“Nisam mogao govoriti. Ostao sam bez svijesti. Nisam mogao otvoriti usta, jer tada sam osjetio nešto strašno… Čuo sam svoju kćer kako neobično hrče, vrlo nenormalno… Dok sam prilazio njezinom krevetu… i ja sam se srušio i pao… želio sam nešto reći, ali glas nije mogao izaći… Moja kćer je već bila mrtva”, ispričao je.
Nakon neobične tutnjave koja je nastupila, u toj kobnoj ljetnoj noći se jezero pretvorilo u fontanu koja je izbacivala vodu nekoliko stotina metara u zrak. Tada se iznad jezera stvorio i velik oblak – koji se formirao iz dima koji je izlazio iz jezera. Oblak je neprestano rastao sve dok nije dostigao visinu od oko 100 metara. U međuvremenu, uplašeni su seljaci izašli iz svojih domova da bi otkrili uzrok buke, piše Science Alert.
Težak je oblak prekrio cijelu dolinu prepunu ljudskih naselja. Ljudi su padali posvuda – na cesti, u svom dvorištu, na polju. Dok su neki samo izgubili svijest, dok su drugi u bolovima i hvatanju zraka umirali nekoliko minuta. U dva sela najbliža jezeru preživjela su samo 4 čovjeka. Te kobne noći, Jezero Nyos je iznenada ispustilo veliki oblak ugljičnog dioksida (CO2), koji je ugušio 1.746 ljudi i više od 3.500 životinja u obližnjim gradovima i selima. Ovo je prvi put u historiji da je priroda izazvala gušenje ovako velikog broja ljudi i životinja. Do 23. augusta, oblak je nestao, a preživjeli su se počeli buditi nakon nesvjestice koja je trajala skoro 36 sati.
Naučnici su zaključili kako je jezero Nyos ispustilo ogromnu količinu ugljik dioksida oko 21 sat, a budući da je CO2 teži od zraka, ubrzo je potonuo u nizinu, pokrivajući sve u plahtu toksičnog plina debelu 50 metara. Uobičajeno, te tone i tone CO2 “obuzdane” su u jezeru, no čini se da je u tom trenutku, nešto misteriozno prekinulo svaku barijeru.
“Vulkanski plinovi koji potječu iz zemlje ispod jezera s vremenom se otapaju i postaju koncentrirani u najdubljoj vodi, a tropske temperature formiraju neku vrstu ‘poklopca’ tople vode iznad one hladne. Nije jasno kako se razbila ta barijera, a uzroci bi mogli biti razni, od potresa, klizišta, vulkanske erupcije, jaka kiša…”, objašnjava naučnik David Bressan.
U nedostatku boljeg naučnog objašnjenja, teoretičari zavjere spremnije su povjerovali tvrdnjama nekih lokalaca kako je erupcija potaknuta tajnim testovima bombi koje su izvodile izraelska i kamerunska vlada. Da bi se spriječilo ponavljanje ovog strašnog događaja, u jezero su ugrađene cijevi koje s dna izvlače CO2, a 2011. godine su postavljene još dvije dodatne, jer je postojala zabrinutost da već postavljene ne izvlače dovoljno ugljičnog dioksida iz Jezera Nyos – najsmrtonosnijeg jezera na svijetu.
Danas, jezero i dalje predstavlja opasnost jer njegov prirodni zid konstantno slabi. Samo jedan zemljotres bi mogao urušiti nekadašnji krater vulkana, a voda bi preplavila okolna sela, pri tome oslobađajući ogromnu količinu smrtonosnog plina.
