Izlazak na izbore je jedini način na koji građani mogu utjecati na političke tokove. Bira se novi sastav Predsjedništva BiH, državni parlament, entitetski parlamenti, kantonalne skupštine te predsjednik i potpredsjednici entiteta Republika Srpska.
Veći postotak izlaznosti znači i veće šanse za promjene i eventualno kvalitetniji izbor onih koji će voditi državu u naredne četiri godine. Do sada je prosjek izlaznosti bio između 54 i 56 posto, što je premalo da bi se ostvairle neke značajnije promjene.
Najveći postotak građana na izbore je izašao 1996. odmah nakon rata i to preko 80 posto. Onda se postotak onih koji glasaju od ciklusa do ciklusa smanjivao, tako da danas na izbore izlazi tek nešto više od 50 posto stanovništva sa pravom glasa.
Iako se ponovo predviđa veoma niska izlaznost, građani sami imaju priliku da to promjene. Politika nikada nije bila "bliža" građanima zahvaljujući između ostalog i utjecaju društvenih mreža, te se čini da je involviranost građana u sam izborni proces ovoga puta nešto veća.
Da li će to u većoj mjeri promijeniti odluku građana BiH da iskoriste svoje građansko pravo pokazat će rezultati izbora već u nedjelju 2. oktobra.
