Ekipi agencije Anadolija objašnjava da u natkrivenom šatoru kuhaju jedno od svojih tradicionalnih jela. U nevješto postavljenim šatorima živi više desetina migranata, a kako kažu, najčešći gosti su im novinari i predstavnici humanitarnih organizacija. I jedni i drugi su dobrodošli, jer, kako kažu, na svoj način pomognu ublažiti tegobu današnjice i neizvjesnost sutrašnjice.
Devetnaestogodišnji Ahmed je u izjavi za AA kazao da samo u dijelu kampa u kojem on boravi već tri mjeseca, od kada je došao u BiH, živi 16 osoba.
Lokacija nadomak Velike Kladuše nije slučajnost. Blizina granice sa Republikom Hrvatskom i samim tim Evropskom unijom, ključna je u izboru mjesta privremenog boravka.
Vatre u rabljenim dijelovima automobila
Kako kažu, život su organizovali onako kako ovdašnji uslovi dozvoljavaju. Između šatora postavljeni su improvizovani drveni nosači na kojima suše odjeću, onda kada to vremenski uslovi dozvole. Kako kažu, na gusti dim koji se gomila u natkrivenom prostoru za kuhanje obroka, su navikli. Bitno je da je manje hladno.
Kako bi lakše izdržali hladne zimske noći, vatre lože u rabljenim metalnim dijelovima automobila, kako bi tokom noći toplota bila zadržana što je moguće duže. Ujutro sve kreće iznova. Za onoliko novca koliko imaju nabaviće nešto namirnica, pa ispočetka.
Svjesni da zima nije jedini razlog zbog kojeg su “zarobljeni” na vanjskoj granici EU, ipak se nadaju da će se domoći zemalja zapadne Evrope. U BiH nemaju namjeru ostati.
Za tri godine na USK došlo skoro 100.000 migranata
U protekle tri godine, kako je za AA rekao premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić, došlo je 94.500 migranata. Radi se o broju evidentiranih migranata.
Sve ranjive kategorije na području USK-a su zbrinute. Porodice, porodice s djecom, žene samci i djeca bez pratnje su smješteni u Sedri i Borićima i ta dva kampa funkcionišu bez ikakvih problema.
U kampu “Lipa” trenutno boravi nešto više od 700 migranata, dok je ukupan trenutni broj migranata na području Unsko-sanskog kantona između tri i tri po hiljade.
Evropska unija, čije su granice za migrante zatvorene, ranije je uputila upozorenje Bosni i Hercegovini zbog lošeg upravljanja migrantskom krizom.
Lokalne vlasti su u više navrata tražile ravnomjernu raspodjelu tereta migrantske krize na području cijele Bosne i Hercegovine te pojačanu kontrolu istočne granice.
