U Hrvatskom saboru obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici

U Potočarima će na kolektivnoj dženazi 11. jula biti pokopano 35 identificiranih žrtava, od kojih su četiri bile maloljetne, dok je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija 71 godinu.

Predsjednik Vijeća bošnjačke manjine Grada Zagreba Harun Omerbašić kazao je da se u Srebrenici traga za još tisuću žrtava genocida. Upozorio je da je ove godine srpsko vodstvo općine Srebrenice predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, koji i dalje uporno negira genocid, dodijelilo zlatnu plaketu, javila je Hina.

"U nadi da je pred ljudima ovih krajeva svjetlija budućnost, izražavam nadu da se više nikada neće ponoviti Srebrenica", poručio je Omerbašić.

Jedna od organizatorica komemoracije, zastupnica bošnjačke manjine Ermina Lekaj Prljaskaj podsjetila je da je prije 23 godine vojska bosanskih Srba predvođena Mladićem, nakon pada srebreničke enklave, počinila nezapamćene zločine.

"Unatoč obećanoj međunarodnoj zaštiti, muškarci su bili prepušteni sami sebi. Za one koji i dalje tragaju za ostacima svojih najmilijih ova tragedija nije samo traumatična prošlost nego i bolna sadašnjost. Kako je bilo moguće da se zločin planetarnih razmjera dogodi pred očima civiliziranog svijeta", zapitala je Lekaj Prljaskaj.

"Moralna obveza naše generacije bit će ispunjena tek kada se bude prenijela cjelovita istina o ovom strašnom zločinu u Srebrenici", zaključila je.

Izaslanik zagrebačkog muftije Aziza ef. Hasanovića, Mevludi ef. Arslani ustvrdio je da je u Srebrenici zlo pobijedilo dobro.

"Stalno ćemo pričati o ovom strašnom zločinu da se zna da je zlo pobijedilo dobro u nadi da će pravda pobijediti zlo. Ako budemo šutjeli, naša će šutnja ohrabriti sve koji negiraju genocid ", poručio je Arslani.

"Kakvu budućnost možemo očekivati bez pravde i istine? Oni koji negiraju ovaj genocid bolje da prihvate istinu jer je suočavanje s istinom jedini put ka izgradnji međusobnog povjerenja", zaključio je Arslani dodavši kako je nečinjenje dobrih ljudi najbolji recept za uspjeh loših.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je da je genocid u Srebrenici trenutak kada je poražen čovjek i da je to mjesto našeg zajedničkog stradanja. Poručio je da je Srebrenica moralni testament naše epohe, ali i neispričana priča o ljudskoj patnji i 23 godine nakon masakra.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuo je da sjećanje na Srebrenicu svake godine iznova otvara stare rane, oživljava bol i patnju preživjelih žrtava, koje se ne mogu izbrisati.

"Današnja komemoracija nije i ne smije biti samo simbolička. Ona mora biti i naša potvrda da smo izvukli pouku i da imamo jasnu poruku za mlađe naraštaje. Jer Srebrenica se nije trebala dogoditi, a ipak jest. Vukovar, Škabrnja i svi zločini nisu se smjeli dogoditi, a ipak jesu. Žrtve agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao i svaki rat, moraju ostati u našem kolektivnom sjećanju kao trajni podsjetnik kako se iznenada, brzo i tragično, zbog predrasuda i nesnošljivosti, ljudsko dostojanstvo može pretvoriti u ponor nesnošljive okrutnosti. Europa je u prošlom stoljeću već tome svjedočila. Sjetimo se Holokausta. Pedeset godina nakon, genocid se ponovio", kazao je Jandroković.

Poručio je da je istina važna zbog žrtava, ali i zbog preživjelih i njihovih obitelji.

"Naša je odgovornost ispričati sve priče onih koji ne mogu više govoriti za sebe, ali i slušati one koji to mogu i da ih zapamtimo. Naša obaveza je da istinu ponavljamo jer drugog izbora nemamo. To dugujemo žrtvama, ali i nama samima. Samo prihvaćanjem istine i onog što se dogodilo u prošlosti možemo graditi budućnost. Samo kažnjavanjem onih koji su počinili zločine možemo ishoditi pravdu i pomoći preživjelima da zaliječe rane. Samo kada zlo nazovemo pravim imenom, možemo pronaći snagu da mu se odupremo i krenemo u budućnost, bez da zaboravljamo našu prošlosti", dodao je.

Među brojnim okupljenima, na komemoraciji je sudjelovao i Hasan Nuhanović, koji je preživio genocid u Srebrenici, a svi okupljeni na reveru su nosili srebrenički Cvijet sjećanja koji sa svojih 11 bijelih latica podsjeća na 11. srpnja 1995. godine kada je počinjen genocid.