U saopćenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova Holandije navedeno je kako je od danas, u javnim ustanovama, školama, državnim i zdravstvenim ustanovama, javnom prevozu, zabranjeno nošenje svih elemenata koji mogu prikriti lice, uključujući platno, kao i maske i kacige.
Navedeno je također, kako će na pomenutim mjestima na kojima ovaj zakon važi, službena lica moći tražiti od žena koje nose burku da je skinu pri ulasku ili da napuste zgradu. U slučaju nepoštivanja ovih odredbi, postoji mogućnost da interveniše i policija i novčano kazni osobu.
Ovim zakonom nisu obuhvaćene osobe koje zbog posla moraju prekriti lice, pacijenti koji duže borave u bolnici kao i njihovi posjetioci, te osobe koji koriste maske tokom zabava i drugih aktivnosti.
Iako se u zakon navode "elementi koji prikrivaju lice", muslimani ovaj zakon vide prvenstveno kao zabranu nošenja burke. Pretpostavlja se da u Holandiji živi najmanje 150 žena koje nose burku.
Prema navodima holandskih medija, žene koje se ne budu pridržavale pravila oko zabrane nošenja burke u navedenim ustanovama bit će suočen s novčanom kaznom od 150 eura.
Iz stranke Nida, koju su osnovali muslimani u Holandiji, prije dvije sedmice saopćili su kako će oni platiti sve kazne koje budu izrečene za nošenje burku.
Holandski list "Algemeen Dogblad" je jučer objavio tekst koji tematizira upravo nošenje burke, a navodi se kako građani i javnost imaju pravo na verbalnu i fizičku intervenciju ako ih uznemiri žena s burkom.
Autor teksta poziva se na član 53. holandskog Kaznenog zakona, u kojem stoji da "građanin, u slučaju da svjedoči tome da jedna osoba krši zakon, ima pravo fizički intervenisati". U tekstu se navodi da se nošenje burke može tretirati u okviru toga zakona.
Mnogi građani Holandije, posebno muslimani, su na društvenim medijima izrazili nezadovoljstvo zbog pomenutog zakona, navodeći kako etiketira muslimani i ugrožava njihovu sigurnost.
Ureda Amnesty Internationala u Holandiji je ove sedmice saopćio kako žene imaju pravo na slobodu izbora odjeće, te kako se protive pomenutom zakonu.
Iako Savjetodavno vijeće Holandije nije preporučilo ovaj zakon zbog kršenja vjerskih sloboda, Predstavnički dom je većinski usvojio zakon 2016. godine.
Gradonačelnici Amsterdama, Rotterdama i Utrechta prošle godine su izjavili kako ne namjeravaju provoditi ovaj zakon.