Zapaža se lagani trend porasta samoubistava kod oba spola, s omjerom 1:3 u odnosima žena/muškarac. U starijoj dobnoj skupini, iznad 65 godina, broj samoubistava je izraženiji, izastupljen u više od trećine svih realizovanih samoubistava u Federaciji BiH. Sarajevski sa 23 posto i Tuzlanski sa 21 kantoni su s najvećim udjelom samoubistava u Federaciji, čineći gotovo polovinu ukupnog broja umrlih vlastitom voljom tokom 2018. godine.
Najčešći način izvršenja samoubistva u FBiH, za sve dobne skupine i oba spola je vješanje, praćeno samoubistvom iz vatrenog oružja i skakanje s visina.
Svake godine u svijetu zbog samoubistva gotovo 800.000 ljudi umire, što ilustrativno predstavljajući izgleda da gotovo svakih 40 sekundi neko negdje na Zemaljskoj kugli oduzme sebi život.
Svakim izvršenim samoubistvom u svijetu, svake godine 135 osoba je pogođeno s činom oduzimanja vlastitog života, što je jednako 108 miliona osoba koje tuguju zbog nečijeg samoubistva.
Na svako izvršeno samoubistvo 20-25 ljudi je pokušalo da se ubije. Suicid je petnaesti vodeći uzrok smrti u svijetu, ili 1.4 posto svih umrlih u svijetu čine osobe koje su se ubile.
Zatim, 76 posto (2012) svih samoubistava u svijetu se desio u siromašnim i srednje razvijenim zemljama –a od tog broja čak 39 posto se desio u Regionu Jugo-Istočne Azije
U mnogo zemalja (25 zemalja) koje su članica WHO suicid je još uvijek kriminalizovano djelo, a u 20 dodatnih zemalja je i pokušaj suicida kažnjivo djelo s posljedičnim zatvaranjem.
Suicid je vodeći uzrok smrti za mlade osobe dobi 15-24 godina u mnogim Evropskim zemaljama, prateći spolnu raspodjelu i opštu stopu, tj. stopa suicida je viša među muškarcima nego ženama i u ovoj dobnoj skupini.
Strategije javne zdravstvene politike i strategije zdravstvene zaštite, na sprečavanju samoubistava uključuju mjere s najjačim dokazima učinkovitosti su ograničenje pristupa smrtonosnim sredstvima, liječenje depresije, osiguravanje lanca zaštite i brige i univerzalna prevencija u školi za svu djecu.