– Cijeli proces mora da bude kredibilniji, predvidljiviji, dinamičniji i više politički – izjavio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi, predstavljajući prijedlog Komisije na konferenciji za novinare.
Objasnio je da je svrha prijedloga da ponovo uspostavi vjerodostojnu evropsku perspektivu zapadnog Balkana. Najvažniji aspekti dokumenta uključuju grupisanje pregovaračkih poglavlja u klastere prema tematskim oblastima, mogućnost nagrađivanja procesa reformi sa više sredstava i postupnim uvođenje kandidata u pojedinačne politike EU, ali i sankcionisanje nedostatka napretka zaustavljanjem pregovora u određenim oblastima, ili, u najozbiljnijim slučajevima, potpunu obustavu pregovora.
Komisija predlaže da bi još snažniji fokus trebalo posvetiti osnovama (demokratija, vladavina prava i tržišna privreda), sa ‘mapama puta’ za vladavinu prava i demokratske institucije. Prema dokumentu, politička priroda procesa bi trebalo da bude stavljena u centar pažnje sa mehanizmima poput redovnih samita EU i zapadnog Balkana, međuvladinih konferencija za pojedinačne zemlju, kao i većim fokusom na politička pitanja od strane organa za stabilizaciju i pridruživanje.
Jedan od zapaženih prijedloga je da se u godišnjim izvještajima jasnije procjenjuje javna politička posvećenost vlasti pojedinačnih zemalja strateškom cilju pridruživanja EU.
Prema Komisiji, proces proširenja mora biti bolje opremljen za rješavanje strukturnih slabosti u zemljama, posebno u oblasti osnova, uključujući vladavinu prava i funkcionalnu tržišnu ekonomiju.
Predložene izmjene ne uključuju po automatizmu zemlje koje su već započele pristupne procese, Srbiju i Crnu Goru. Međutim, one bi mogle da se prilagode novim okvirima uz saglasnost ove dvije zemlje.
Reforma metodologije proširenja je započeta prošle jeseni, a neposredni motiv bio je neuspjeh Evropskog vijeća da otvori pregovore o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
– Dobra poruka za naše prijatelje sa zapadnog Balkana o procesu proširenja EU: Danas Evropska komisija predlaže kredibilan i dinamičan plan koji će biti osnova za otvaranje pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Proširenje EU je win-win situacija – napisala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na Twiteru.
Evropska komisija je predložila da se sve strane moraju suzdržati od zloupotrebe neriješenih pitanja u procesu pridruživanja EU. Isto tako, države članice i institucije moraju govoriti jednim glasom u regionu, šaljući jasne signale podrške i ohrabrenja, te jasno i iskreno govoriti o nedostacima kada se oni dogode.
Prema dokumentu, još jači fokus bi trebalo da bude na reformama osnova. Kao i do sada, pregovori u tim oblastima bit će otvoreni prvi i zatvoreni posljednji, a postojaće ‘mape puta’ za vladavinu prava i funkcionisanje demokratskih institucija, kao i jača veza sa procesom programa ekonomskih reformi.
Osim toga, potrebno je uložiti sve napore za rješavanje bilateralnih sporova, sa posebnim akcentom na dijalog Beograda i Prištine u kojem posreduje Evropska unija, a koji bi trebalo da bude zaključen sveobuhvatnim, pravno obavezujućim sporazumom o normalizaciji odnosa.
Komisija želi da dovede do izražaja političku prirodu procesa redovnim samitima EU-zapadni Balkan i intenziviranjem ministarskih kontakata. Na ovaj način države članice bit će pozvane da sistematičnije daju svoj doprinos procesu pristupanja, a također će imati priliku da detaljnije prate i ocjenjuju proces.
Cilj je poslati poruku da se pristupanje ne kreće na ‘autopilotu’, već mora odražavati aktivni društveni izbor država kandidata koje će dostići i poštovati najviše evropske standarde i vrijednosti.
Evropska komisija također predlaže veći fokus tijela uspostavljenih Sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju na politička pitanja. Još jedna novost je uvođenje međuvladinih konferencija (IGC) za pojedinačne zemlje, koje bi ‘trebalo da osiguraju jače političko umjeravanje procesa pristupnih pregovora’.
Ove konferencije bi se održavale nakon objavljivanja godišnjeg paketa izveštaja Komisije o svakoj zemlji, pregledale cjelokupni proces pristupanja i utvrđivale planiranje za narednu godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Slično francuskom non-paperu iz novembra 2019, Evropska komisija predlaže da se pregovaračka poglavlja organizuju u tematskim klasterima. Pregovori o svakom klasteru bit će otvarani u cjelini – nakon ispunjavanja mjerila za otvaranje – a ne na nivou pojedinačnog poglavlja. Mjerila za zatvaranje, međutim, bit će postavljena za svako poglavlje.
Predloženo je šest klastera: osnove (uključujući trenutna poglavlja 23 i 24), unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija i vanjski odnosi.
Komisija predlaže bolje mehanizme za podsticanje država da napreduju sa svojim reformskim naporima, kao i sankcionisanje država ukoliko dođe do “bilo kakve ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili čak nazadovanja”.
Među dvije spomenute nagrade za dovoljan napredak su „postupno uvođenje“ u pojedinačne politike EU, tržišta EU i EU programe i povećana sredstva i ulaganja.
Kada je riječ o sankcijama, EU predlaže mogućnost da se pregovori zaustave u određenim oblastima, ili u najozbiljnijim slučajevima, obustave sveukupno i smanji obim i intenzitet pomenutih “nagrada”, javlja EWB.
