Jedan "kolosijek" bio bi posvećen finalizaciji i konačnoj primjeni svih onih sporazuma koji su do sada potpisani, a nisu zaživjeli ili nisu u potpunosti implementirani.
Drugi kolosijek je rad na sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji.
Iz EU poručuju da su za nastavak dijaloga obavljene temeljne pripreme, dogovorene teme, dobijena podrška zemalja članica, i, možda, kažu, i najvažnije - pokazana politička volja i posvećenost lidera u Beogradu i Prištini.
Uz takvu posvećenost, može se govoriti o mjesecima, a ne godinama kada je riječ o finalizaciji procesa, uvjereni su u Briselu.
EU pregovarači, dakle, najavljuju "dinamičan proces" pregovora, koji bi trebalo da se intenzivira odmah posle ljetne pauze, u prvoj nedjelji septembra.
U EU ne žele da otkrivaju koje su to konkretno dogovorene teme oko kojih će se razgovarati u nastavku dijaloga.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio da će biti riječi o nestalima i raseljenima, te o imovini, odnosno regulisanju ekonomskih odnosa.
Iz izjava premijera Kosova Avdulaha Hotija moglo se čuti da će kosovski Albanci na to staviti i ratnu odštetu, vraćanje katastraske dokumentacije i, neizbežno, priznanje kosovske nezavisnosti.
Tokom pregovora koji su doveli do prvog Briselskog sporazuma, potisanog 2013. godine, pitanja imovine je ostavljeno za tzv Briselski sporazum 2, do koga nikada nije došlo.
Tanjugu je u diplomatskim izvorima u Briselu rečeno da se ta pitanja odnose na elektroprivredu, rudnike i sve ono što je izgrađeno i plaćano na teritoriji pokrajine KiM iz republičkog budžeta do 2008. godine.
Današnji sastanak u Briselu vide kao važan i prvi korak u obnovljenom procesu dijaloga, koji bi, prema očekivanjima EU, u narednim mesecima trebalo da rezultira konačnim, sveobuhvatnim pravno-obavezujućim sporazumom o normalizaciji odnosa.
Prema informacijama Tanjuga, u EU, pred nastavak pregovora, insistiraju na tri poruke.
Prva je da taj proces mora da bude "iznad domaće politike", a druga i treća su da obje strane treba da pripreme poziciju za pregovore, ali i svoju javnost za sporazum.
U EU naglašavaju da posao neće biti lak i da bez političke volje obje strane neće biti ni sporazuma.
Zaključuje se da je Srbija u poziciji da mnogo toga postigne u narednom periodu, a da zna, kako se to navodi u Briselu, šta je za to potrebno da se uradi.
U Briselu navode da nikome neće "zavrtati ruke", niti limitirati moguće elemente rješenja.
Na njima je, kako kažu, da upravljaju procesom koji vodi ka EU budućnosti, a te budućnosti neće biti, poručuju, ni za Beograd, ni za Prištinu bez sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji koji će dogovoriti dvije strane, a podržati EU i region.
