To je gotovo 20 posto radne snage na kraju 2020. godine.
Studija identificira 14 sektora kao posebno ranjive na utjecaj pandemije. Oni uključuju trgovinu na veliko i malo, prijevoz, biljnu i stočarsku proizvodnju kao i usluge smještaja i prehrane. Ti se sektori u velikoj mjeri preklapaju u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine.
Od 245.000 ugroženih poslova, nešto manje od polovine (114.000) radi u mikro poduzećima s do deset radnika. Žene, koje čine 67 posto poslova u zdravstvu i zdravstvenoj zaštiti u Bosni i Hercegovini, u najizloženije. One su također veoma zastupljene u neformalnim uslužnim sektorima i u radno intenzivnoj proizvodnji.
Slično tome, oko 69 posto radnih mjesta je u sektorima srednje visoke i visoke ranjivosti, posebno zbog prisutnosti mladih radnika u lakoj proizvodnji (drvo i metal) i u djelatnostima povezanim s turizmom. Veliki udio mladih ljudi zaposlenih u izloženim sektorima može imati još veći utjecaj na radna mjesta, upozorava studija.
Procjena dviju institucija temelji se na tome kako je Covid-19 do danas utjecao na ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Studija otkriva da je tokom trećeg tromjesečja 2020. godine smanjenje radnog vremena uzrokovano otpuštanjima i drugim privremenim smanjenjem radnog vremena ekvivalentno gubitku 170.000 radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je više od prosjeka u šest zapadnih balkanskih zemalja.
Studija također naglašava koliko je kriza finansijski pogodila lokalna poduzeća. Gotovo 70 posto mikro poduzeća i oko 60 posto malih i srednjih firmi prijavilo je problem s novčanim tokom. Oko 70 posto mikro poduzeća pretrpjelo je znatne gubitke prihoda od 50 posto ili više u aprilu 2020. Oba entiteta pokušala su nadoknaditi gubitak svim poduzećima, bez obzira na njihov sektor.
Kako bi se odgovorilo na izazove, studija je razvila pet preporuka za politike:
• formulirati sveobuhvatne politike zapošljavanja na entitetskom nivou;
• odvojiti zdravstveno osiguranje od obveze prijavljivanja nezaposlenosti;
• poboljšati interoperabilnost baza podataka i razmjenu informacija između različitih nivoa vlasti i među institucijama;
• razmotriti dodatne sheme zadržavanja posla;
• preispitati neke od značajki dizajna programa zadržavanja zaposlenja, ako se oni ponovno uvedu.
Zajednički izvještaj ILO-a i EBRD-a prati prethodna ispitivanja utjecaja pandemije koronavirusa u Srbiji i sjevernoj Makedoniji
