"Na obje polovine fosila dužine 15 centimetara vidi se po četrdesetak pršljenova sa pripadajućim rebrima, a još petnaestak je skriveno uz rub, unutar odlomka ploče", objasnio je paleontolog amater Miro Ilić.
Ukazao je da fosilne kao i živuće zmije mogu imati od 200 do 400 pršljenova, pa se može procijeniti da je i dužina ove zmije bila oko 80 centimetara s obzirom na to da fosil nije cjelovit - nema ni glavu ni rep.
Ilić je istakao da se bez valjanih istraživanja ne može ništa pouzdano utvrditi, ali je naveo da se lupom na kamenu mogu vidjeti ostaci riba i sitni fragmenti karbonizovanih biljaka, na osnovu kojih se pretpostavlja da je zmija bila morska.
"S obzirom na svijetlu boju i strukturu krečnjaka, možemo pretpostaviti i to da je živjela u zdravoj sredini i da nije uginula, već je možda bila napadnuta od strane nekog mesoždera iz tadašnjeg lanca ishrane, gdje je jedan dio tijela pojeden, a ovaj je potonuo na morsko dno, gdje je prekriven sedimentom i okamenjen", kazao je Ilić.
Ovim pronalaskom bi se trebali pozabaviti nadležni instituti, nakon čega bi se ovaj fosil mogao pridružiti svjetski poznatim fosilima zmija pronađenih upravo na području Bileće, a koji su najbogatiji u Evropi.
"Prema literaturi, do sada su u Bileći nađena četiri fosila zmija,, od kojih su tri pronađena početkom 20. vijeka i dva se nalaze u Beču, a jedan u Sarajevu, a 2016. godine je pronađen četvrti i nalazi se u Beogradu", podsjetio je Ilić dodajući da bi ovaj fosil, iako malen i naučno neobrađen, mogao biti peti po redu.
Tvrdi da je ovo reptil iz ere mezozoika i kao takav jedini u RS-u iz tog doba.
Naglasio je da postoje velika nalazišta fosila i na području trebinjske regije, a zbog njene geološke geneze su to uglavnom okamenjene morske životinje i njihovi ostaci iz perioda krede od 66 miliona do 145 miliona godina u prošlosti.
