Povodom 140. godišnjice od imenovanja prvog reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Hilmi-ef. Hadžiomerovića, otvorena je manifestacija “Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović” u organizaciji Muftijstva bihaćkog uz partnerstvo sa Medžlisom IZ Bihać i Gradom Bihać. Manifestacija se održava od 19. do 21. oktobra 2022. godine.
Tako je u srijedu, 19. oktobra organiziran okrugli sto na Islamskom pedagoškom fakulteta u Bihaću na temu „Reis Mustafa-ef. Hilmi Hadžiomerović – život i društveno-historijske prilike“.
Moderator ovog okruglog stola je bio mr. Haris-ef. Veladžić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva bihaćkog.
Na otvaranju ove manifestacije prisutnima su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić. On je izrazio svoje zadovoljstvo što je Muftijstvo bihaćko sa svojim partnerima organiziralo ovakvu jednu manifestaciju i što će se na ovakav način govoriti o jednom od najvažnijih ličnosti u povijesti Islamske zajednice.
„U veoma teškom i presudnom vremenu za Bošnjake, kada se gasi jedna imperija, a druga zauzima dominaciju nad Bosnom, muslimanski narod se našao pred jednim teškim izazovom i pitanjem na kojeg je morao sam dati odgovor, a pitanje glasi: Da li ostati ili otići iz Bosne? Zbog svoje dalekovidnosti, mnogi muslimanski intelektualci su izabrali da ostanu i da dijele sudbinu svoga naroda i da im budu na usluzi koliko mognu. Jedan od takvih velikana je bio i reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović, koji nas je svojim djelovanjem i stavovima zadužio da govorimo o njemu i da našem narodu danas prenosimo iskustva iz njegovog vremena, te da analiziramo stavove i postupke tadašnje uleme u kontekstu njihovog vremena. Dolazimo do zaključka da su to bili istinski znalci i hrabri ljudi, koji su stali ispred svoga naroda kada je bilo najpotrebnije i donosili odluke u interesu naroda ne mareći za kritikama, pa čak ne obazirući se za vlastitu sigurnost. Zbog toga je važno da danas govorimo o ovom našem velikanu, porijeklom iz Krajine, a koji je bio prvi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.“ – istakao je muftija Kudić.
Prisutnima se prije samog početka okruglog stola obratio i g. Elmedin Mehadžić, šef Odsjeka za mjesne i vjerske zajednice u Gradskoj upravi Grada Bihaća. On je naglasio da je Grad Bihać počašćen što je domaćin ovakve jedne manifestacije, istakao je da Bišćani malo znaju o ovom svom sugrađaninu, te da će Gradska uprava inicirati prijedlog da se jedna od ulica u Bihaću zove po ovom bihaćkom intelektualcu i velikodostojniku.
Prvi izlagač na ovom okruglom stolu je bio mr. Suad Mahmutović, profesor na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću i medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu. On je govorio o biografskim podacima reisa Hadžiomerovića, posebno se referišući na njegove fetve ili službena mišljenja o nekim pojavama koje su tada dominirale u javnom diskursu.
„Reis Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović se rodio u Kulen Vakufu, medresu završio u Prijedoru, a školovao se u Istanbulu. Prije pozicije reisu-l-uleme, obnašao je dužnost Muftije Sarajevskog gotovo četiri decenije i svakako bio istaknuti muderris Kuršumli medrese. S obzirom da je krajem 19. stoljeća dolaskom Austro-Ugarske naše društvo bilo potpuno dezorjentisano, on se bavio temama od opšteg značaja za stanovništvo. Donio je fetvu da se muslimani trebaju vakcinisati u cilju suzbijanja zaraznih bolesti, da ljekar može ulaziti u muslimanske kuće i liječiti bolesne, o mogućnosti ekshumacije pojedinih lokacija gdje se nalaze mezarja u korist vakufa i dr. Podrška koju je dobio od strane šejhu-l-islama u Istanbulu govori o njegovim kompetencijama, znanju i sposobnosti.“ - konstatovao je mr. Mahmutović.
O njegovoj dvojici sinova Mehmedu i Salimu Muftiću i nihovom doprinosu u razovju Islamske zajednice, govorio je hafiz dr. Elvir Duranović, naučni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka. On je istakao da je sveobuhvatan doprinos reisu-l-uleme Hadžiomerovića i njegovih sinova Mehmeda i Salima Islamskoj zajednici i Bošnjacima u cjelini bio nemjerljiv i vrijedan naše opservacije i proučavanja.
„Porodica reisa Hadžiomerovića, ostavila je neizbrisiv trag u historiji Islamske zajednice s krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Reis Hadžiomerović, njegovi sinovi Mehmed, Refik i Salim Muftić, a odredili su svoje prezime na osnovu njihovog oca koji je bio Muftija sarajevski 40 godina, te njegovi unuci Hilmi-ef. i Asim-ef. kao muderris Gazi Husrev-begove medrese, obrazovali su i odgojili plejadu imama koji su u prvoj polovini 20. stoljeća djelovali na vjerskom prosvjećivanju muslimana u našoj zemlji. Ne samo da je muška loza reisa Hadžiomerovića bila veoma uspješna, već i ženska loza je ostavila neizbrisiv trag. Njegov sin Salim je bio dva puta kandidat za reisu-l-ulemu, istaknuti pregalac u Ulema medžlisu dugi niz godina, visoki zvaničnik udruženja Ilmijje... a njegova kćerka, unuka reisa Hadžiomerovića i kćerka Salima Muftića je bila Sejda, koja se udala za jednog od najznačajnijih ličnosti u povjesti Islamske zajednice Hamdiju Čemerlića, što govori da je ulemanska loza nastavljena i putem reisove unuke Sejde.“ – zaključio je hafiz dr. Duranović.
S obzirom da je reis Hadžiomerović završio medresu u Prijedoru, o medresama u Krajini i njihovom značaju je govorio prof. Mehmed Mašić, profesor u medresi „Reis Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu.
„Kada sam krenuo da pišem rad o Krajiškim medresama, bio sam zapanjen saznanjem da je u mom rodnom gradu Bihaću djelovalo šest medresa, a ja prije toga nisam čuo ni za jednu. Sa druge strane, Krajiške medrese su završila trojica reisu-l-ulema i da su predavači u njima bili reisu-l-uleme i istaknute muftije, te vrhunski intelektualci tog doba. Često čujem u svom gradu kako spominju neke datume za prve srednje škole, a medresa, koja je često bila i srednja, viša i visoka škola je nastala 70 godina prije svih tih škola koje se danas spominju. Želim reći, bez dileme, da su medrese preteče savremenom školsku u BiH i da je njihov kvalitet bio neosporan i jednostavno dokaziv, s obzirom da su svršenici medresa kasnije izrasli u istinske lidere svoga naroda u najtežim trenutcima.“ – rekao je prof. Mašić. „Formiranje Rijaseta u kontekstu okupacije Bosne“ je bila tema koju je predstavio prof. dr. Enes Durmišević, dugogodišnji profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i intelektualac koji se kroz naučni rad bavio pitanjem uspostave Islamske zajednice i statusnih pitanja muslimana u Bosni i Hercegovini. On je govorio o vremenu u kojem je nastala samostalna Islamska zajednica i o pitanjima koja su tištila tadašnje muslimane, te odgovor kojeg su imali intelektualci tada, te na veoma zanimljiv način napravio paralelu sa nekim sadašnjim aktivnostima koje se provode u Bosni i Hercegovini.
„Gotovo dva stoljeća traje direktan i sofisticiran pokušaj eliminacije muslimana sa ovih prostora. Tada, prije 140 godina, je direktna meta bila Turska, da se u potpunosti eliminiše, da kršćanstvo dominira Istanbulom i oko toga postoje dogovori između Austrije i Rusije tada. Naravno, to nije uspjelo i nije uspio plan da i mi nestanemo. Opstali smo i tada i nakon dva svjetska rata i nakon rigidnog komunizma i nakon 1992. godine. Onda nam nakon svega nameću luđačku košulju gotovo sigurni da će nas zadaviti, ali opet smo nakon skoro 30 godina opstali i sada nam nameću izborni zakon da nas obezvrijede.
Međutim, kao da nisu svjesni da Bosna oduvijek ima svoju autentičnu pamet, hrabre i obrazovane ljude koji u datim trenucima imaju dalekovidan pogled i jasan stav, te ima narod koji je svoju žilavost ispoljavao tada kada je bilo najteže. Reis Hadžiomerović i muftija Karabeg su u tom periodu bili ti intelektualci i lideri koji su osujetili nakane Austro-Ugara i njihovih saveznika i našem narodu govorili da je oružani otpor Austro-Ugarskoj izgubljena bitka zbog koje bi mogli dovesti u pitanje naš biološki opstanak. Bosna je čudo i zbog toga se ne snalaze s nama, pogotovo naši susjedi koji su, nažalost, kroz historiju imali apsiracije i pogrešne postupke prema nama i to ne prestaje ni danas.“ – rekao je prof. Durmišević.
