U Bihaću je u subotu, 24.10.2020. godine, održana naučna konferencija sa međunarodnim učešćem na temu „Migracije u savremenom dobu – uzroci i posljedice“.
Cilj Konferencije je prepoznati uzroke migracija stanovništva u savremenom dobu, posljedice koje iz toga proizilaze, interese koje razvijene zemlje putem migracija ostvaruju, a zatim ponuditi moguća riješenja da se, u sjeni tih dešavanja, zaštiti interes Bošnjaka i svih građana Bosne i Hercegovine, osigura politička i ekonomska stabilnost naše zemlje i sačuvaju tradicionalne vrijednosti i vjerski identitet muslimana.
U uvodnim pozdravnim izlaganjima je konstatovano da je Bihać najpozvaniji da organizuje ovakvu jednu konferenciju, s obzirom na činjenicu da je veliki broj našeg stanovništva iz Unsko-sanskog kantona odselilo u zemlje Zapadne Evrope sa jedne, te zbog činjenice da brojni migranti afro-azijskog porijekla prolaze kroz našu zemlju na njihovom putu prema zemljama Evropske Unije gdje je Unsko-sanski kanton postao mjesto masovnog okupljanja migranata, gdje borave izvjesni period na ovom području i u tom periodu pokušavaju preći granicu sa R Hrvatskom kako bi došli do neke od zemalja Evropske Unije. Izlaganja na konferenciji su ravnomjerno tretirali pitanje migracija iz Bosne i Hercegovine u zemlje Zapadne Evrope i pitanje vezano za iskustvo sa migrantima afro-azijskog porijekla koji se izvjesni period zadržavaju na prostoru USK.
Prvo se u ime domaćina obratio doc. dr. Hakija Kanurić, zahvalio se svim učesnicima i gostima, te iskazao zadovoljstvo činjenicom da Islamski pedagoški fakultet Univerziteta u Bihaću organizira još jednu naučnu konfrenciju na temu koja je od velikog značaja za naše društvo.
Obraćajući se na konferenciji, muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić je čestitao dekanu i profesorima Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću na organizaciji ove konferencije i dao svoj osvrt na temu migracija.
Od Adema, a.s., do Sudnjeg dana postoje migracioni procesi. Kur'an bilježi da je mnogo ljudi napustilo svoj dom i otišlo u druge krajeve. Primjer je Ibrahim, a.s, koji je napustio mjesto Harana osoba koja je emigrirala u Jerusalem. Migracije su kao fenomem posebno aktuelizirane u posljednje vrijeme i one zaokupljaju pažnju stručne i političke javnosti, ali i običnih građana. Kroz svoju hiljodogodišnju opstojnost, Bosna i Hercegovina se suočavala sa različitim izazovima od progona do iseljavanja, a danas je izazov da se u svojoj demografskoj, socijalnoj i ekonomskoj krizi suoči sa fenomenom masovnih migracija. Ova današnja tema je od velikog značaja da se i kroz naučno-istraživački rad rasvjetle legalne i nelegalne migracije, te da se ukaže svim akterima društva na put kojim bi svi trebali ići u suočavanju sa ovim fenomenom. – rekao je u svom obraćanju muftija Kudić.
U prvom dijelu ove konferenciju se se obratili Asim Dizdarević, ministar pravosuđa i uprave u Vladi USK, Nataša Žunić Omerović ispred IOM-a, Aida Behrem ispred udruženja „Žena sa Une“, Safeta Jakupović ispred Centra za kulturu dijaloga u Karlovcu, Bahrudin Dželalagić ispred MUP-a USK, te Jusuf Bajrektarević ispred Grada Cazina.
Ova konferencija je podijeljena u tri sesije u kojima su naučne radove izlagali eminentni stručnjaci iz raznih naučnih oblasti. Tema prve sesije je bila: Utjecaj lokalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu“ kojom je predsjedavao prof. dr. Hariz Šarić sa Univerziteta u Tuzli. Bošnjaci i emigracije u povijesti, socio-ekonomski efekti iseljavanja stanovništva, stavovi mladih o odlasku iz BiH i poticaji koji ih motivišu da odsele su neke od tema ove sesije. Izlagači su bili mr. Admir Lisica, mr. Faruk Hadžić, doc. dr. Sena Družić, mr. Smaila Balić – Rahmanović i doc dr. Elvira Ćatić – Kajtezović. Kroz ovu sesiju je posebno bilo govora o faktorima koji doprinose iseljenju stanovništva BiH u zemlje Zapadne Evrope sa posebnim fokusom na mlade ljude koji svoj radni vijek planiraju u zemljama Evropske Unije zbog kvalitetnijih mogućnosti za bolje zaposlenje i kvalitetniji život. Konstatovano je da vlasti u BiH na svim nivoima ne čine dovoljno na tome da određenim mjerama ublaže negativne trendove, a neobjektivni i tendenciozni mediji su targetirani kao poticajni faktor za širenje negativizma kod stanovništva u BiH.
Danas sam prezentirala istraživanje u kojem su učestvovali studenti Univerziteta u Bihaću, tj. mladi koji žive u Bosni i Hercegovini i koji će kroz koju godinu biti akademski građani ovog društva imladi koji su u posljem 3-4 godine odselili iz BiH. Istraživanje je potvrdilo da su ti mladi ljudi otišli ili planiraju otići većinom zbog ekonomskih razloga; nezaposlenost, društvena nepravda, nedostatak razumijevanja njihovih potreba. Mi smo u ovom radu iznijeli niz preporuka i ove preporuke nisu samo plod naših zaključaka, već se radi o kontinuiranim zahtjevima struke prema donosiocima odluka u BiH. Samo se bojim da smo prešli onu optimalnu stopu migracija i da svakim odgođenim danom gubimo nove ljude. – istakla je doc. dr. Elvira Ćatić – Kajtezović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Bihaću
Druga sesija je posvećena globalnim migracijama, a temu sesije „Utjecaj globalnih migracija na Bosnu i Hercegovinu“ je predstavio predsjedavajući sesije prof. dr. Izet Terzić. Stručna izlaganja su tretirala devijantna ponašanja migranata u BiH, analiza medijskih izvještaja o migrantima na Zapadnom Balkanu i odgovorili na pitanje koliko je u stvari izbjeglička kriza Evropski politički problem današnjice i iskustvo pojedinih Evropskih zemalja sa migrantima . Izlagači na ovoj sesiji su bili; prof. dr. Hariz Šarić, dr. Ahmed Kulanić, mr. Dijana Sulejmanović i mr. Mirsada Abdić, koja se putem video linka javila iz Ljubljane. Predviđeno je bilo izlaganje prof. dr. Elvire Islamović, ali iz objektivnih razloga to nije bilo moguće realizovati.
Od početka devedesetih pa sve do danas, europske države nisu bile suočene s većom migracijom stanovništva određenog područja kao što je bilo sluačaj sa sirijskim izbjeglicama. Desetine, stotine hiljada izbjeglica iz različitih gradova prisiljeni su ostaviti svoj način života, običaje i tradicionalne vrijednosti i krenuti prema zemljama Zapada u potrazi za sigurnosti i mirom. – istakla je u svom izlaganju mr. Dijana Sulejmanović, viši asistent na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.
Treća i posljednja sesija je bila na temu: Status migranata u tuđim zemljama. Izlaganja su tematizirala iskustva brojnih zemalja u rukovođenju migrantskom krizom i kakvi sve programi podrške se odvijaju u tim zemljama. Pored prof. dr. Nevzeta Veladžića, koji je izlagao na samoj konferenciji, putem video linka su izlagali dr. Bajram Demirtaš, ekspert za migracije pri Islamskoj zajednici Turske (Diyanet), dr. Alija Avdukić i dr. Muhamed Es-Sagir, sa Dundee univerziteta u Velikoj Britaniji.
Krajnje je vrijeme da se nauka i akademski građani uključe u pitanja migracija, jer svi pomaci koji se dešavaju u smislu progresa su bazirani na znanosti i nauci, tako i ovo pitanje se mora kvalitetno riješiti. Ja sam govorio o percepciji građana i posebno sam bio zainteresiran za odgovor da li je ta ljudska humana dimenzija kod čovjeka, koja je bila kod Bošnjaka konstanta, i dalje zadržana. Žarište migrantske krize je u USK, stopa kriminaliteta je povećana, sigurnost je ugrožena, itd. Sumnjali smo da se percepcija građana promijenila i ona nije više ono što je bila. Na sreću, naše istraživanje je potvrdilo da i dalje postoji ova humana dimenzija, s tim da je ona u određenom stepenu opadanja. I ne bi valjalo da upravljanje migrantskom krizom prepustimo građanima, to je obaveza institucija države, i neophodno je da se upravlja migrantskom krizom, a ne da migrantska kriza upravlja društvom. – istakao je prof. dr. Nevzet Veladžić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću.
Na kraju konferencije prodekan za nastavu na Islamskom pedagoškom fakulteta u Bihaću prof. dr. Sulejman Topoljak je predložio zaključke koji su nakon kraće diskusije i usvojeni i time je spuštena zavjesa na još jednu konferenciju u organizaciji ove obrazovne ustanove, a koja je od vitalnog značaja za cijelu državu BiH, ali posebno za Unsko-sanski kanton koji prolazi kroz veoma tešku situaciju zbog iseljenja vlastitog stanovništva i priliva migranata afro-azijskog porijekla koji nezakonitor i bez kontrole ulaze na istočnoj, a pokušavaju izići na zapadnoj granici države Bosne i Hercegovine. Institucionalni pristup na temeljima nauke će jedino dati željene rezultate, poručeno je sa ove naučne konferencije.
