To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.
Veliki problem
Broj prijavljenih kesa u 2014. bio je oko 66.433.500, u 2015. 64.450.800, u 2016. 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procent otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. 3.057.500.
Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobivanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog plina, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).
Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stjenke do 20 mikrona.
To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada, kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu, Fena.ba.
Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada, već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa, zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.
Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.
Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima, što iznosi 672.000 KM, dok je Fondu preostalo 30 posto, odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.
- S obzirom na to da kese tregerice, gledajući težinski, čine vrlo mali procent plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procent plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom - dodala je Hadžić-Ramić.
Ovaj sistem je baziran na principu "produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika" koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sistema.
Operateri sistema kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.
Federalnim planom upravljanja otpadom za period od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.
Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan finansijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.
Tehnički zahtjevan proces
Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak finansijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom, što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena, kao i uvjeta u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sistemu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.
Ovaj fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i finansijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.
Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog finansijskog mehanizma revolving fonda.
To je finansijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić, putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.
Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u narednom periodu omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.
