Koliko su kupališta na bh. rijekama opasna?
U Bosni i Hercegovini danas postoje brojna kupališta gdje stanovnici imaju priliku potražiti spas od vrućina.
Ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama, potrebno je još javnih kupališta jer temperature iz godine u godine sve više rastu, a tako i potreba za osvježenjem je veća.
Nerijetko u razgovorim o kupalištima u našoj državi ispliva snažna nostalgija, uglavnom onih koji imaju više od 30 godina, koja vrati sjećanja u neka prošla vremena. Radi se o prijeratnom periodu i njegovim poslijeratnim "ostacima" do 2000. godine.
Tragom ove teme provjerili smo koliko je (ne)moguće kupanje danas u rijekama i šta je pozadina kritika građana koji govore kako su rijeke zagađene od strane industrije.
Jedna od bitnih aktivnosti Agencije za vodno područje rijeke Save je i organiziranje monitoringa površinskih i podzemnih voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH. Radi se o podslivovima Bosne, Une s Glinom i Koranom, Vrbasa, Drine i neposredni sliv rijeke Save.
Podsliv rijeke Bosne ima najlošiji kvalitet.
Za ocjenu stanja voda koriste se brojni parametri: fizičko - hemijski, biološki i mikrobiološki.
-U laboratoriji ispitujemo više od 80 različitih parametara. Na osnovu rezultata pravi se godišnji izvještaj o stanju voda na vodnom području rijeke Save u FBiH. Monitoring radimo od januara do decembra te sumiramo rezultate. Nakon ispitivanja i na osnovu dobijenih rezultata utvrđujemo da li su neki od pomenutih parametara iznad maksimalno dozvoljenih koncentracija definiranih podzakonskim aktima i o kojoj vrsti zagađenja je riječ. Nakon provedenog monitoringa na godišnjem nivou, sumiramo rezultate i dobijemo informaciju o svim parametrima koji odstupaju ili ne od graničnih vrijednosti, odnosno od maksimalno dozvoljenih koncentracija te izrađujemo Godišnji izvještaj o stanju voda u Federaciji BiH za vodno područje rijeke Save.
Iz Agencije ističu da praćenjem odstupanja odabranih parametara od zahtjevanih klasa, odnosno od okolišnih standarda kvaliteta za prioritetne supstance po podslivovima, podsliv rijeke Bosne ima najlošiji kvalitet voda od svih kontroliranih na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH.
Kao jedan od glavnih izvora zagađenja, kako tvrde, su urbane otpadne vode koje se bez prethodnog tretmana ispuštaju u vodotoke.
Zatim neprečišćene industrijske otpadne vode, a njihov uticaj je naročito izražen u tuzlanskom industrijskom bazenu koji negativno utiče na kvalitet rijeke Spreče. Iz navedenih razloga, Spreča je najzagađeniji vodotok na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH.
-Kada je riječ o hemijskom zagađenju voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH, jedan od najvećih izvora zagađenja su pojedine industrije ( industrija kože, metalna industrija, termoelektrane, hemijska industrija itd). Za ocjenu hemijskog statusa, AVP Sava mjeri 21 prioritetnu supstancu. Do sada je u vodotocima potvrđeno prisustvo sedam takvih supstanci ili njihovih grupa u koncentracijama većim od okolišnih standarda kvaliteta.
Supstance kao što su pesticidi, teški metali, policiklični aromatski uglikovodici (PAH) najčešće su detektovane u pojedinim vodnim tijelima u slivu rijeke Spreče, rijeci Bosni i na jednom vodnom tijelu na rijeci Drini, što je posljedica uticaja specifične industrije i poljoprivrede na ovim područjima, dodaju.
-Značajni zagađivači voda su i korištenje zemljišta za različite namjene (poljoprivredno i šumsko zemljište, pašnjaci, urbane površine), kamenolomi, deponije krutog otpada, ribogojilišta, saobraćajnice itd.
Iako u javnosti je uvriježeno mišljenje da zagađenje vrši "neko tamo", iz dobijenih podataka jasno se može vidjeti da to i sami radimo.
Nismo sve zagadili
Da nije sve tako crno pokazuju podaci iz ove Agencije gdje za razliku od podsliva rijeke Bosne, kao primjer očuvanja dobrog stanja voda je podsliv rijeke Une, pogotovo gornji tok od Martin Broda do Bosanske Otoke te srednji dio toka njene glavne pritoke Sane, od Ključa do Sanskog Mosta.
-Izvođenje monitoringa voda je skup proces i izazov je i za evropske zemlje koje ulažu znatno više sredstava u oblast voda. Pred BiH će biti postavljen zadatak ispunjavanja ciljeva Okvirne direktive o vodama EU. Potrebno je uložiti mnogo sredstava, zajedničkog rada stručnjaka i niza drugih napora kako bi ostvarenje konačnog cilja - postizanje dobrog ekološkog i hemijskog statusa voda- bilo moguće - naglašavaju.
Rijeke nisu kupališta
Iako su nam rijeke ranije bile kupališta iz Agencije za Hayat.ba su podjsetili da shodno članu 65. Zakona o vodama Federacije BiH (Službene novine FBiH, broj 70/06) jedno od zaštićenih područja i površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uključujući i područja određena za kupanje.
-Shodno članu 72 Zakona o vodama, kupalište proglašava općinsko tijelo uprave nadležno za vode. Istim članom je definirano da federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u saradnji s federalnim ministrom nadležnim za zdravstvo, propisuje kriterije za kupališta i to Pravilnikom o kupalištima i kriterijima za utvrđivanje kvalitete vode za kupanje (“Službene novine Federacije BiH, broj 83/22“).
