Predsjednici Turske i Rusije Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin uoči samita također su razgovarali o stanju u Libiji. Oni podržavaju različite strane libijskog sukoba, te se smatraju ključnim ličnostima u pregovorima za mir u ovoj zemlji, prenosi Oslobođenje.ba.
Rusija uz Haftara
Rusija podržava ratnog vođu Halifu Haftara, čije snage kontrolišu veći dio istoka Libije i koji je u aprilu pokrenuo ofenzivu s ciljem osvajanja glavnoga grada Tripolija i rušenja međunarodno priznate vlade. Turska, pak, podržava međunarodno priznatu vladu sa sjedištem u Tripoliju.
Ruski predsjednik je uoči berlinske konferencije o Libiji rekao kako se nada da će ona donijeti napredak. "Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen", rekao je Putin prije nego se sastao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom. Erdogan je pak naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od aprila 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom procesu.
"Kako bi se provele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati", rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.
Dok traju pregovori u Berlinu, agencija Andolija javlja kako su snažne eksplozije odjeknule u glavnom gradu Libije Tripoliju i iznad južnih kvartova grada se izdiže gusti oblak dima.
Glasnogovornik snaga lojalnih međunarodno priznatoj Vladi nacionalnog jedinstva Libije Abdul Malik al-Medeni za tursu agenciju je kazao da su snage odane Khalifi Haftaru prekršile primirje i granatirale južne kvartove Tripolija.
On je kazao da su vladine snage odgovorile na napade i stavile situaciju pod kontrolu.
Reporeter Al Jazeere Hashem Ahelbarra, koji prati dešavanja u Berlinu, kaže da očekuje da će danas ključni akteri sjesti za pregovarački sto, po strani ostaviti duboke razlike i razgovarati o političkom rješenju krize u Libiji.
“Očekuje se žustra rasprava, s obzirom na to da je riječ o državama koje su vojno involvirane u Libiji jer podržavaju strane u sukobu. Turska je odlučna da nastavi podržavati vladu u Tripoliju s premijerom al-Sarrajem na čelu, dok ponovno ne ujedini zemlju. S druge strane Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat ne odustaju od podrške odbjeglom generalu Halifi Haftaru kojeg smatraju de fakto čelnikom Libije jer kontroliše dvije trećine teritorije”, rekao je Ahelbarra.
“Nakon što se godinama nije uključivala u sukob, u Berlinu će biti i američka delegacija na čelu s Mikeom Pompeom. Tu je i EU koja želi ograničiti upliv Rusije i Turske u libijski sukob, te se zato nadaju pozitivnom rješenju današnjih pregovora”.
S druge strane, izvijestio je Ahelbarra, neke od zemalja uključenih u dešavanja u Libiji nisu pozvane na pregovore, što bi, kako kaže, moglo dovesti do problema u budućnosti.
“Delegacija Emirata je ovdje, ali nema delegacije Katara. Pozvani su Alžirci, a nema susjednih Tunižana, a ni regionalnih aktera Marokanaca, iako su oni bili domaćini konferencije iz 2015. koja je postala platforma za današnje pregovore. Nezadovoljstvo time moglo bi dodatno potkopati izglede za održivo rješenje za Libiju”, rekao je Ahelbarra.
U Libiji je u međuvremenu zatvoreno pet naftnih terminala na istoku zemlje, nakon protesta snaga odanih Halifi Haftaru. Procjenjuje se da će to prouzročiti gubitak od gotovo 800 hiljada barela nafte dnevno.
Al Jazeerin reporter iz Tripolija Mahmud Abdelwahed izvještava da će blokada luka imati ozbiljne posljedice na ekonomiju Libije.
“Prihodi od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Čak 96 posto nacionalnog dohotka Libije. Ovih pet glavnih naftnih terminala na istoku zemlje, koji su pod kontrolom snaga lojalnih generalu Halifi Haftaru, praktično su cjelokupna naftna infrastruktura zemlje. U saopćenju Državne naftne kompanije navodi se da će zbog blokade dnevni gubici biti gotovo 800 hiljada barela sirove nafte, a to je gotovo 55 miliona dolara”, kaže Abdelwahed.
Razočarenje u zapadne zemlje
“Vrijednost libijskog dinara u odnosu na konvertibilne valute već je opala. Građani su vrlo zabrinuti, jer znaju kakve je teške posljedice na finansijski sektor ostavila identična situacija 2013. kada je jedna oružana grupa blokirala ovih pet terminal”.
Abdelwahed navodi da se čini kako blokadom naftnih terminala general Haftar pokušava poboljšati pregovaračku poziciju tokom današnjih pregovora u Berlinu.
“Ipak, ovaj incident mogao bi se negativno odraziti na mirovni process”, rekao je Abdelwahed, dodajući da je potez, očekivano, osudila vlada u Tripoliju.
Premijer Fajez al-Sarraj je u obraćanju zapadnim medijima naveo da je razočaran jer zapadne zemlje nisu osudile Haftarov potez i da to znači da on ne želi mir. Al-Sarraj je također izrazio nezadovoljstvo jer Katar i Tunis nisu pozvani na pregovore u Berlin. Na konferenciji su predstavnici U.A. Emirata, Francuske, Egipta i Rusije, država koje podržavaju Haftara, a od saveznika vlade u Tripoliju samo je pozvana Turska.
“Imajući sve to u vidu, mnogi ovdje ne očekuju napredak u mirovnim pregovorima”, rekao je Abdelwahed.
Libija je opterećena previranjima i građanskim ratom još od 2011. godine, kad je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen višedesetljetni vođa Muammar Gaddafi, prenosi Al Jazeera.
