U vrijeme kada je u Srebrenicu stigao Marš mira koji je u nedjelju krenuo iz Nezuka, nekoliko stotina građana Tuzle prepješačilo je 8.372 metra u znak sjećanja na nevino stradale Srebreničane u julu 1995. godine.
Kolona od nekoliko stotina Tuzlaka zaputila se ispred platoa Bosanskog kulturnog centra u Tuzli prema užem gradskom jezgru, a koračajući u ukupnoj dužini od 8.372 metra građani su poručili da je sjećanje na nevino stradale Srebreničane koji su pogubljeni na najgori mogući način ljudski i civilizacijski čin.
"Na ovaj način želimo poručiti da te žrtve nisu uzaludne. Želimo širiti poruku ljubavi, ali i poslati poruku svim narodima u svijetu, posebno na Balkanu i u BiH, da siju sjeme dobra, a ne sjeme zla. Bez obzira koliko se sjeme zla nalazi oko nas, ne trebamo dozvoliti ni da proklije, a kamoli da se razvije", rekao je Suad Halilčević, član neformalne grupe građana Tuzle za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici.
Tuzlaci već pet godina za redom šetaju za nevino stradale Srebreničane, a u prosjeku se okupi skoro hiljadu osoba.
Među današnjim učesnicima mirne šetnje za Srebrenicu bila je i Dubravka Ibrahimović.
"Svake godine učestvujem u mirnoj šetnji, a njeno održavanje je veoma bitno, jer mnogi nisu u prilici učestvovati u Maršu mira koji je izuzetno naporan za većinu stanovništva. Mi koji ostajemo u gradu na ovakav način se želimo sjetiti svih onih koji više nisu s nama, a stradali su u genocidu u Srebrenici. Ovo je najmanje što možemo učiniti", poručila je Ibrahimović.
Po jedan metar za svaku žrtvu danas je prepješačila i Marija Jurčenko.
"Genocid u Srebrenici je nešto najgore što se moglo desiti. Svi se moramo prisjećati nevinih žrtava koje su na zvjerski način pogubljene. Sve dok budem mogla hodati učestvovat ću ovom i sličnim događajima", poručila je Jurčenko.
Današnja šetnja u Tuzli završena je na Trgu žrtava genocida u Srebrenici, a učesnici su na kraju poručili da se dešavanja iz jula 1995. nikada ni nikome više ne smiju ponoviti.
Na kraju još podsjetimo da će sutra u Memorijalnom centru Potočari biti obavljena komemoracija, dženaza i ukop identificiranih žrtava genocida, pronađenih u proteklom periodu u nekoj od masovnih grobnica.
