Nova svjedočenja o događajima starim nekoliko decenija, koji su i danas bez epiloga. Akteri su progovorili u dokumentarnom filmu Turske radio-televizije o nestalim bebama u Srbiji.
Najprije babica, koja svjedoči o sumnjivim posjetama nepoznatih ljudi porodilištu u Beogradu.
"Nakon posjete tih nepoznatih ljudi, koji nemaju veze sa klinikom, obično ljekar ginekolog koji je vodio porođaj saopštava da je beba preminula", rekla je babica.
A potom i priča onih koji su u bebi blokove dolazili po djecu, čije je usvajanje trebalo da plate hiljadama tadašnjih maraka.
"Doktor reče - je li lijepa? Kao anđeo, ja se zaljubio. Ja sam tada po prvi i posljednji put neki osjećaj dobio da sam ja otac. I kroz to razmišljanje, doktor reče - biraj. Kad je on rekao biraj, ja sam se sledio, skamenio, ja sam se razbio kao čaša o beton. Onda sam shvatio da nešto ne štima".
Da ne štima shvatili su i roditelji okupljeni u nekoliko udruženja koja tragaju za istinom o nestalim bebama. Sa nepotpunim smrtovnicama u rukama i bez obdukcionih nalaza, godinama upozoravaju na nelogičnosti, na činjenicu da osim da su im djeca mrtva ne znaju ni za njihovo grobno mjesto, ni tačan razlog smrti djeteta.
Od države su tražili mehanizam da se utvrdi istina, a dobili su vladin prijedlog zakona. Mišljenje o njemu iznijeli su u Skupštini Srbije na javnom slušanju krajem novembra.
"Ovaj zakon, gospodinu gostu se izvinjavam što ću ovo da uradim ovako (cijepa zakon). Donesite zakon o ukradenim bebama", rekao je Vladimir Čičarević na javnom slušanju u Skupštini krajem novembra.
Bez izmena, predlog zakona koji je tada pocepan, već naredne nedelje naći će se na dnevnom redu Skupštine pred poslanicima.
"Ovaj zakon je propast za nas roditelje. Taj zakon nas neće dovesti do istine. Nikada nećemo saznati šta je sa našom djecom", smatra Jasmina Stojanović iz Beogradske grupe roditelja.
Ovako razlog za to vidi majka djeteta koje je preminulo prije 27 godina.
"Na brzinu ubačen da bi se, 'ajde da narodski rečeno kažem, zamazale oči Evropskom sudu za ljudska prava", smatra ona.
Zakonom se u članovima 22. i 23. određuje novčana naknada zbog povrede prava na porodični život i ukoliko ne može da se utvrdi status nestalog novorođenčeta. "Pravična novčana naknada ne može da se dosudi u iznosu većem od 10.000 eura", stoji u zakonu.
Narodna poslanica Aleksandra Jerkov koja je, kaže, više od 300 puta predlagala izmjene krivičnog zakonika i da krivično djelo krađe beba ne zastarjeva sada pita - koliko koštaju djeca članova Vlade?
"Kako će, ko će da odlučuje vrijednost djece, ako piše da imaju mogućnost odštete do 10.000 eura, ko će odlučivati o tome koje dijete vrijedi 500 eura, koje 5.000, a koje 10.000? Tako da je ovaj zakon sve, samo ne ono što treba da bude", navodi poslanica Aleksandra Jerkov.
A prema presudi Evropskog suda za ljudska prava, Srbija je već šest godina u obavezi da uspostavi mehanizam za rješavanje svih slučajeva poput Zorice Jovanović koja je Srbiju, zbog nestale bebe, dobila u Strazburu. Prijedlog zakona to nije, upozoravaju iz organizacije Astra.
"Tretiraće se slučajevi kroz vanparnične postupke, što isključuje pravu istragu o sudbini djece i najviše je sporan član 21. koji otvara vrata sudu da donese odluku da je nemoguće utvrditi status djeteta", kaže Hristina Piskulidis, NVO Astra.
A to je, saglasne su sagovornice N1, povratak na početak, legalizacija statusa quo i nerješavanje problema.
Video pogledajte OVDJE.
