Hapšenje bivšeg visokopozicioniranog policijskog službenika i učesnika u odbrani BiH nastavak je poteza pravosuđa Srbije na štetu državljana BiH i procesuiranja slučajeva koji su već ranije zatvoreni u pravosudnim institucijama BiH. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je odmah po Vranjevom hapšenju pozvalo ambasadoricu BiH u Srbiji Aidu Smajić na konsultacije u Sarajevo, a Vranju je pružena pravno-konzularna podrška.
Ministrica Turković je rekla da su u konkretnom slučaju poduzeli niz diplomatskih mjera, ali da se ovdje moraju pokrenuti pravni mehanizmi i primijeniti već postojeći protokoli.
Očekujemo da tužilaštva konačno počnu sarađivati i da, ne samo tužilaštvo Srbije, nego i bh. državno tužilaštvo zaštiti svoj integritet. Uhapšen je čovjek kojeg je bh. tužilaštvo oslobodilo krivice i to za iste optužbe. Dakle, stvari treba vratiti na mjesto gdje pripadaju. Kada se uspostave i prorade mehanizmi međudržavne saradnje i prestane hapšenje ljudi na ovakav način, možemo pričati o diplomatskim pomacima – rekla je Turković.
Politika ne prati riječi
Bh. ministrica je kazala da je najmanje što treba za početak početi poštovati Protokol između dva tužilaštva koji je potpisan 2013. u Briselu, koji daje okvir za razmjenu informacija o istragama i optužnicama.
Hapšenje Vranja je tek jedan u nizu poteza koji je narušio odnose BiH i Srbije, a nova pitanja se otvaraju u kontinuitetu, među njima su, između ostalih, izgradnja spomen-obilježja žrtvama Jasenovca kod Donje Gradine, aerodroma u Trebinju i hidrocentrale Buk Bijela. Na pitanje u kojem smjeru idu odnosi dvije susjedne zemlje, ministrica Turković je rekla da želi vjerovati riječima predsjednika Vučića (Aleksandar Vučić) i da bi svi voljeli vidjeti drukčiju, evropsku Srbiju za koju vjeruju da postoji, ali da se čini da ih zvanična politika još uvijek ne prati.
Poštovanje suvereniteta i integriteta BiH, želju za iskrenim i dobrim odnosima, za zajedničkim napretkom i boljom saradnjom treba pokazati i kada je riječ o konkretnim potezima. Nije prihvatljivo da se zaobilaze državne institucije, opravdavaju blokade, da se ne poštuju raniji dogovori, da se ignoriraju nadležnosti države, kao što je to, recimo slučaj prilikom izgradnje hidroelektrane Buk Bijela. Ili, recimo izgradnje aerodroma u Trebinju, zbog čega sad Hrvatska traži od nas informacije i reakcije – rekla je Turković.
Tretirati BiH s poštovanjem
Kazala je da je “za nas” ključno kako će se ponašati država BiH i da može reći da će bh. strana uvijek biti otvorena za saradnju i kontakte, dogovore, zajedničke projekte, susrete, ali uz uvjet da se BiH tretira s poštovanjem i da se poštuje međunarodno pravo.
BiH će biti i ostati nezaobilazan faktor u rješavanju svih regionalnih pitanja. Ne možete koristiti unutrašnje političke opstrukcije i komplicirano unutrašnje uređenje iz Dejtona da bi pokazivali dominaciju nad BiH i pokušavali to koristiti u svom interesu. Sve zemlje u regiji imaju svoje probleme, ali mi, recimo, ne držimo lekcije Zagrebu, Beogradu ili Prištini kako treba rješavati probleme. Pokušaji dominacije vode samo u destabilizaciju cijele regije i usporavaju napredak ka Evropskoj uniji. Međusobno poštovanje i nemiješanje u unutrašnje odnose može regiju dovesti u stanje trajnog mira i napretka – rekla je Turković.
Šefica bh. diplomatije je dodala da se BiH već desetljećima suočava s kontinuiranim opstrukcijama, blokadama i negativnim stranim utjecajima što usporava napredak posebno kada je riječ o reformama na putu ka Evropskoj uniji i NATO-u. Politike koje ne djeluju u interesu Bosne i Hercegovine i njenih građana, neovisno od nacionalne ili vjerske pripadnosti, nisu, smatra ona, nikakva novost.
Mi smo navikli da radimo i gradimo državu u teškim okolnostima, pod stalnim napadima i smutnjama. Nekad je taj napredak brži i lakši, a nekad sporiji i teži. Očito smo sada u ovom drugom periodu, ali preživjeli smo i teže dane i dublje krize. Opasnosti nikada ne treba potcijeniti, ali to je prilika da još snažnije djelujemo u interesu građana i države. Ovo nije utrka na kratke staze, ovo je maraton. Moramo biti ustrajni, strpljivi i nikada ne odustati – kazala je Turković.
Ni prva ni posljednja kriza
Dodala je da je pređen ogroman put, od države i naroda kojima je bio namijenjen nestanak do države koja širom svijeta doprinosi miru, koja je pred kandidatskim statusom za EU, koja ima čvrste i dobre odnose sa svjetskim silama poput SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Turske, Irana, Saudijske Arabije i brojnih drugih.
Bliži se Međunarodni dan mira, a mi smo država koja nakon krvave agresije, genocida, čuva, uz pomoć međunarodnih partnera, stabilan mir već više od 26 godina. Ovih dana provodimo i jednu manifestaciju širom svijeta putem naše DKP mreže. Ostvarili smo napredak u izgradnji države na mnogim poljima. To su uradili građani i institucije ove zemlje i to uz stalne provokacije koje dolaze sa strane. Dakle, ovo nije prva kriza, a sigurno nije ni posljednja – izjavila je ministrica vanjskih poslova BiH.
Na pitanje kakav je njen aktuelni stav o “otvorenom Balkanu” u svjetlu posljednjih dešavanja između dvije zemlje, kazala je da svaku regionalnu inicijativu smatraju pozitivnom, uz uvjet da ne dolazi u koliziju sa implementacijom Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM) i infrastrukturom predviđenom Ekonomskim i investicijskim planom te ne duplira procese predviđene njime.
Podsjetit ću vas da se potpisivanjem dokumenata na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji, naš region obavezao prihvatiti standarde tržišta Evropske unije. To konkretno znači velike mogućnosti za domaće kompanije kojima se otvara tržište zemalja u kojima živi 18 miliona stanovnika, a koje će biti organizovano prema principima četiri slobode Evropske unije – sloboda pružanja usluga i sloboda kretanja kapitala, osoba i roba. Također, planirano je da se postepeno ide ka uzajamnom priznavanju akademskih diploma i stručnih kvalifikacija, kako bi građani imali pristup tržištima rada zemalja Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će tržište Zapadnog Balkana biti uređeno kao u EU-u, to znači da će region i naša zemlja, biti mnogo spremniji za nastup na EU tržištu – rekla je Turković.
Regionalna saradnja pod okriljem EU-a
Podsjetila je da je zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, praktično objedinilo obim svih modaliteta tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu.
Procesi regionalne saradnje trebaju biti efikasni i moraju nas voditi bliže Evropskoj uniji i biti pod okriljem Evropske unije – poručila je Turković.
Odnosi Srbije i Kosova, smatra ministrica Turković, su nesređeni i ta činjenica nerijetko utječe i na druge odnose u cijeloj regiji. Tako između BiH i Kosova još uvijek postoji vizni režim koji onemogućava slobodu putovanja i komunikacije građana dvije zemlje.
Smatram da je vrijeme da se okrene list i da vlade u regiji počnu da se bave pitanjima koja su od suštinske važnosti za život građana, da se okrenemo evropskim integracijama, borbi protiv posljedica pandemije i drugim zajedničkim izazovima. Granice su svete, ali moramo se i pored njih otvoriti jedni prema drugima i uz čvrsti model poštovanja i priznavanja razlika početi normalno živjeti – kazala je Turković.
I Srbija trpi zbog Dodikove politike
U nizu otvorenih pitanja, BiH i Srbija su našle zajednički interes u izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd uz posredovanje Turske. Ministrica Turković je rekla kako projekt izgradnje autoputa ima međunarodni karakter i različite su dinamike realizacije u obje zemlje.
Ono što je važno, jeste da postoji nesmanjena saglasnost i volja da se dovede do kraja, jer doprinosi ekonomskoj razvoju i budućnosti. Ne smije biti žrtva dnevne politike i pojedinačnih poteza koji narušavaju odnose. Još uvijek vjerujemo da će Srbija shvatiti da i ona sama možda trpi posljedice zbog retrogradne politike koju provodi Milorad Dodik unutar Bosne i Hercegovine. Nisam sigurna da je to korisno ni za Srbiju, kao što nije korisno ni za građane BiH koji žive u RS-u. Niko u BiH nema problem s narodom ili građanima Srbije niti bilo koje druge države. Imamo problem samo onda kada se BiH ne poštuje ili se radi na njenu štetu – poručila je Turković.
Dodala je da izuzetno cijene konstruktivnu ulogu Turske, posebno predsjednika Erdogana (Recep Tayyip Erdogan) u regiji.
Vjerujem da njen ekonomski, politički i kulturni angažman doprinosi pozitivnim procesima u svim državama. Ogroman je značaj brojnih projekata koje je Turska realizirala. Trilateralni sastanci su izuzetno važan način na koji sarađujemo s Turskom i tu BiH nema nikakve dileme niti zadrške – zaključila je Turković.
