Sektor turizma je najpogođeniji pandemijom koronavirusa u Bosni i Hercegovini, poručeno je sa konferencije “Turizam kao prekretnica ekonomskog oporavka”, održane jučer u Sarajevu.
- Zašto je naglasak na turizmu? Zato što turizam ima potencijal da promijeni cijelu priču kada je riječ o ekonomiji u BiH. Učešće turizma u BDP-u zemlje je deset posto, a ako pogledamo susjedne zemlje, ta brojka može rasti i do 20 posto, rekao je ambasador Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU, i napomenuo da je i do sada uloženo mnogo u bh. turizam:
- Evropska unija je u protekloj deceniji izdvojila više od 10 miliona eura za sektor turizma u BiH, ali i u posljednjoj godini, tokom pandemije koronavirusa, izdvajali smo značajna sredstva, preko 1,5 milion eura, koja su otišla za podršku malim i srednjim preduzećima.
Sattler je naglasio spremnost da se ova podrška intenzivira pod uslovom da postoji usvojen strateški okvir.
Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da turistički sektor treba učiniti održivijim i organizovanijim.
- Nemamo dovoljno zaposlenih u ovom sektoru, ali vjerujem da turizam može biti top sektor u BiH. Statistika pokazuje da imamo elemente i dobru polaznu osnovu da kroz jasno definisane politike možemo učiniti ovaj sektor boljim. Međutim, značajnu pažnju moramo usmjeriti ka edukaciji novog kadra, kazao je.
JOŠ 20 MILIONA DOLARA
Mnogo je izazova koji koče napredak bh. turizma, pa to je kao brodski motor koji ima veliku snagu, teško ga je pokrenuti, ali kada se to desi, nezaustavljiv je, govori Almir Peštek
Naglasio je da je to značajan bh. proizvod, ali da je pitanje hoćemo li u BiH biti sposobni usvojiti i primijeniti već postojeća znanja drugih razvijenijih zemalja.
- Dobru priliku i ispruženu ruku međunarodne zajednice trebamo prihvatiti i vidjeti na koji način možemo razvijati turizam kao jednu od jačih grana koja može donijeti značajna sredstva. Od 2010. do 2020. turizam je rastao 250 posto. Godine 2019. imali smo 1,6 miliona dolazaka u BiH, rekao je Košarac, napominjući da su prošle godine dolasci pali za 67,3 posto, jer je zbog pandemije koronavirusa turizam najpogođeniji u BiH.
Najavio je da će narednih dana sa ambasadorima zagovarati ideju o organizaciji investicionog foruma za turizam u BiH, na koji bi pozvali sve one ljude koji su direktno pogođeni pandemijom kako bi ih edukovali i usmjerili na ono što institucije žele da finansiraju.
- Moramo mnogo više da radimo zajedno, institucije na svim nivoima, ali i ljudi koji su zaposleni u turizmu. Ne želim da promovišem ideju nametanja rješenja sa zajedničkog nivoa. Želim da zajedno radimo na strateškim dokumentima, kazao je Košarac, koji smatra da najviše treba investirati u edukaciju ljudi, infrastrukturu, proizvod i promociju.
Ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson složio se s Košarcem da turizam može biti top sektor u BiH.
- BiH ima potencijal, može napredovati i dobijati međunarodne certifikate za postizanje odgovarajućih standarda, pogotovo kada je u pitanju higijena. Ali, mnogo toga još treba uraditi. Svjetski ekonomski forum je BiH rangirao na 105. od 143 mjesta prema njihovom indeksu konkurentnosti u sektoru putovanja i turizma, naveo je Nelson.
On je govorio i o uticaju pandemije koronavirusa na turizam.
- Došlo je do masovnih otpuštanja radnika u sektoru ugostiteljstva i turizma. Američka ambasada će pomoći kako bi se na odgovarajući način, marketinški plasirale informacije o atraktivnosti ove zemlje i na taj način pomoglo ovom sektoru, kazao je Nelson, osvrćući se na novi program pod nazivom “Turizam”.
- Kroz taj program će u narednih pet godina biti investirano 20 miliona dolara. Jačanjem turizma jačaju se i drugi sektori i ostale grane, prije svega, oglašavanje, poljoprivreda i prijevoz. Čineći turizam top privrednom granom u BiH, obezbjeđujemo trajni prosperitet, poručio je Nelson.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo kazala je da treba dodatno raditi na promociji BiH.
- Sada je iznimno važno da vidimo kuda turizam ide, na koji način da pomognemo da dođe do ubrzanog razvoja, odnosno oživljavanja turizma, dodala je Đapo.
Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH, mišljenja je da prirodni potencijali kojim BiH raspolaže ostaju neiskorišteni.
- Turizam je sektor koji se, prije svega, temelji na znanju, a to podrazumijeva utvrđivanje adekvatnog sadržaja, njegov plasman i na taj način privlačenje turista, pojasnila je Nedera.
ZBUNJUJEMO SVIJET
Imamo dobro polazište, a kroz jasno definisane politike turizam može biti top sektor u BiH, smatra Košarac
Almir Peštek, profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, uvidio je da u BiH postoje energija i spremnost za razvoj turizma, ali da je potrebno prevazići mnoge izazove.
- Nemamo dovoljno kadrova za 21. stoljeće, siva ekonomija značajno usporava razvoj, loša je infrastruktura, samim tim i dostupnost turističkih atrakcija. Prosječni boravak turiste u BiH je dvije noći, što je malo, a niska je i turistička potrošnja, pojasnio je Peštek i dodao kako na sve to treba gledati kao na polazište, a ne kritiku:
- Dodatni problem će u postpandemijskom periodu biti konkurentnost, koja je na turističkom tržištu izražena, ali sada će to biti hiperkonkurentnost. Svi će se na sve načine boriti za svoje mjesto.
Mili Bijavica, izvršni direktor Fortuna Tours Mostar, skrenuo je pažnju na probleme turizma u Međugorju, pa je naglasio da je više od 50 posto kadrova otišlo u evropske zemlje, te da je potrebno educirati novi.
- Sada nastojimo obnoviti poslovne kontakte, mnogi su izgubljeni tokom pandemije, pa kad im se javimo, čude se što smo živi, rekao je Bijavica, uz napomenu da
se u svijet trebaju prestati slati zbunjujuće poruke:
- Zamislite svjetski sajam turizma na kojem je barem šest odvojenih štandova, nemamo jedinstven štand iz BiH, pa zbunjujemo cijeli svijet.
Milena Stanišić, marketing-menadžer Etno-sela “Stanišići” Bijeljina, kaže da je ključ uspjeha u turizmu model “nešto novo”.
- Mi smo navikli naše turiste da dođu kod nas i da im uvijek ponudimo nešto drugačije, stalno radimo, uvijek je tu nešto novo, a sada kada to nije tako, oni su zabrinuti, govori Stanišić, ističući da, uprkos tome, nastoje barem unaprijediti staru ponudu.
Pojašnjava Stanišić i kako privući različite turiste.
- Kada smo željeli privući porodice s djecom, ulagali smo u sadržaj koji će njima biti zanimljiv. Naredne godine smo rekli želimo ovdje poslovne ljude, pa smo pravili hotel i kongresne sale, a da bi nam došli sportisti, napravili smo fudbalski i teniski teren, pojasnila je Stanišić.
