Tržište Bosne i Hercegovine, čini se, prilagođeno je švercerima, a državne vlasti ili ne znaju ili ne žele raditi svoj posao i osigurati stabilnost i ugodan život svojim građanima, navode iz udruženja za zaštitu potrošača. Najbolji pokazatelj toga jest gotovo stalno poskupljenje cijena goriva, koje su u bh. entitetu Federacija BiH u tri mjeseca "skočile" treći put.
Predsjednik mostarske Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura Marin Bago govori da u oči upada činjenica da već godinama pri svakom poskupljenju goriva na svjetskom tržištu dolazi do trenutnog poskupljenja goriva i na tržištu Bosne i Hercegovine, kao da su baš tog dana svi rezervoari distributera potpuno prazni.
S druge strane, kad "padnu" cijene goriva u svijetu, čini se da su rezervoari u Bosni i Hercegovini puni goriva nabavljenog po starim cijenama, što dovodi do toga da se dugo treba čekati da se prilagode cijene na bh. pumpama.
Kaže da nadležna bh. ministarstva tačno znaju koliko distributeri imaju goriva u rezervoarima i da im ne smiju dozvoliti da se "igraju" količinama nabavljenim po starim cijenama, a koje se prodaju po novim, višim cijenama.
Pužući rast cijena
"Ta situacija je vrlo providna i dâ se lako riješiti", dodaje Bago. Dodatni je problem što skok cijena naftnih derivata po automatizmu dovodi i do rasta cijena svih drugih namirnica i usluga, koje se zadržavaju i nakon pojeftinjenja goriva.
Zbog toga u Bosni i Hercegovini postoji dugogodišnji pužući rast cijena, koji je doveo do toga da je potrošačka korpa dva i po puta skuplja od prosječne plaće u Federaciji BiH, što Bago naziva "luđačkom situacijom".
Također, u Bosni i Hercegovini moguće je na policama naći proizvode koji su znatno skuplji nego identični proizvodi koji se prodaju u prodavnicama širom Evrope, što je još jedan pokazatelj da tržištem niko ne upravlja, kaže.
Glavni problem za takvo stanje u državi jest vlast, koja ili ne zna ili ne želi raditi svoj posao, smatra prvi čovjek mostarskog udruženja za unapređenje kvalitete življenja.
"Ne trebamo mi izmišljati toplu vodu, trebamo samo vidjeti šta rade zemlje koje drže do sebe", dodao je Bago.
A to rješenje jesu adekvatne državne robne rezerve, kojima se osigurava stabilnost na tržištu.
Domaćinsko razmišljanje
Prema Baginom mišljenju, Bosna i Hercegovina ima dovoljno robnih rezervi goriva za samo jedan dan, što je apsolutno neprihvatljivo. "S rezervama za jedan dan vi apsolutno ništa ne možete!"
Robne rezerve, pojašnjava, omogućuju da se "pregrme" svakodnevne fluktuacije na tržištu i osigura stabilnost cijena, jer država distributerima dotokom goriva po starim cijenama osigurava i nepromjenjivost svega ostalog. Bez višemjesečnih rezervi goriva, ali i drugih namirnica, nema ni stabilnosti na tržištu.
"Normalno, domaćinsko razmišljanje svake osobe je da ima određene rezerve bilo čega, pa bi tako trebalo biti i sa državom. Mi jednostavno nemamo vodstvo koje razumije ekonomiju, ljudi koji vode državu ne vode računa o stabilnosti države", kaže.
A nestabilno tržište nije u interesu ni građana ni investitora ni poduzetnika, navodi Bago. "Nestabilno tržište odgovara samo švercerima i čini mi se da pravimo zemlju koja je prilagođena švercerima."
Građani Bosne i Hercegovine prepušteni su na milost i nemilost raznih lobija, koji rade šta i kako hoće, dodaje, a iako postoje mehanizmi koji tržište mogu činiti stabilnim, oni se ne koriste ili se u potpunosti izbacuju iz upotrebe, kaže.
Udar na džep
Novo poskupljenje goriva građani sigurno nisu priželjkivali. Kako kaže Damir Alić, koji se bavi uslugama prijevoza, česti rast cijena itekako osjeti na svom džepu. Unaprijed dogovorene cijene prijevoza ljudi i robe mora držati fiksnima kako ne bi izgubio mušterije, a iz svog novčanika zasad pokriva razliku u višoj cijeni goriva.
I njegov "novi" polovni kombi, kupljen kako bi proširio poslovanje, već je skuplji nego što ga je originalno platio.
"Sve sam unaprijed isplanirao, koliko moram izdvajati za kredit koji sam digao da kupim kombi. Ali, kako je gorivo skuplje, dođe mi kao da se rata povećala, odnosno da je kombi bio skuplji od cijene koju sam za njega platio", govori ovaj prevoznik.
Slično govori i autoprijevoznik Alan Čutuna, koji govori da su prevoznici pogođeni i rastom cijena goriva i nelojalnom konkurencijom.
"Zbog nelojalne konkurencije nismo u mogućnosti da prilagođavamo cijene transporta, već ih držimo fiksne, jer mušterija ide drugom ponuđaču. Zbog toga, da ne bi bili u gubitku, prevoznici moraju štedjeti na drugim stvarima, poput lošijeg održavanja vozila, na opremi, na svemu. A to je veliki problem", kaže.
Veliki prijevoznici i nisu toliko pogođeni fluktuacijama cijena goriva, dodaje, jer oni imaju niz povlastica: od niže cijene goriva na pumpama, drugačijeg načina plaćanja PDV-a itd. Takve povlastice manji prijevoznici (koji voze samo jedan kamion ili imaju manju firmu, s malim brojem vozila) nemaju, što dovodi do još većeg pritiska i problema da se opstane na tržištu. "I onda je teško opstati", dodaje Čutuna.
Alića najviše iznenađuje rast cijena u izbornoj godini. "Navikao sam da nam stalno uzimaju sve što mogu, ali nisam očekivao stalna poskupljenja uoči izbora. Da nam bar malo zamažu oči".
Zbog prirode posla, relativno često putuje u inozemstvo, gdje uglavnom kupuje namirnice za kuću, "po spisku koji mu žena dâ".
"Tako bar nešto uštedim, jer je puno jeftinije, a sigurno je kvalitetnije nego što bih u Bosni našao", kaže Alić.
Do prvog ovogodišnjeg poskupljenja goriva došlo je 1. februara, kad je gorivo poskupjelo za gotovo 13 eurocenti po litru, da bi sredinom aprila cijena "skočila" za gotovo tri eurocenta. Od početka ove sedmice gorivo je skuplje za dodatna tri eurocenta, ali se očekuje da cijena naraste i na dodatnih 5,5 eurocenti. Ukratko, za samo tri mjeseca litar goriva poskupio je za gotovo 20 eurocenti.
Predsjednik mostarske Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura govori da ne bilo čudno da se nastavi trend rasta cijena goriva na bh. tržištu.
"Dok god imamo u praksi na terenu neodgovorno ponašanje, sve je moguće očekivati", kaže Bago.
