Na silu ju je poljubio, što je prvo negirao, a onda podnio ostavku. U prisilnu penziju ide Frank Jensen (59), gradonačelnik Kopenhagena i jedan od najutjecajnijih lidera vladajuće Socijaldemokratske stranke. "Ako želimo promijeniti kulturu, posljedice moraju biti ozbiljnije od isprike na Facebooku", upozorila je Cecilie Sværke Priess (21). Predsjednica ogranka mladeži Socijaldemokrata dobila je taj neželjeni poljubac u svibnju 2019. Javno je optužila Jensena kad je negirao anonimne optužbe dviju žena. Ja znam za njih osam, kaže Priess.
U Danskoj padaju glave političara zbog "nestašluka" od prije desetak godina, u vrijeme kad ste računali da ćete lišo proći ako mladu suradnicu liznete po uhu. Zbog toga i još desetak slučajeva neprikladnog guranja ruku Jensen odlazi. "Jako mi je žao zbog žena koje sam povrijedio u mojih 30 godina u politici", ispričao se.
Prije toga je morao odstupiti Morten Østergaard, lider Socijalnih liberala, jer je prije deset godina stavio ruku na bedro stranačkoj kolegici. Morten se ispričao i ja sam mu oprostila, kaže zastupnica Lotte Rod. Nije problem u tome što se dogodilo, nego kako se u stranci kasnije reagiralo na to, ističe Rod, pozivajući na promjenu kulture u kojoj se dopušta minimiziranje ponižavanja podređenih žena.
Sad se traži ostavka ministra vanjskih poslova Jeppea Kofoda: spavao je sa 15-godišnjakinjom kad je imao 34. U Danskoj je 15 godina granica za legalne spolne odnose, pod uvjetom da niste u nadređenom položaju: da niste nastavnik ili recimo partijski lider, koji je zloupotrijebio autoritet i spavao s pripadnicom stranačke mladeži koja je došla na njegovo predavanje. Ministar se ispričao, ali pitanje je hoće li se izvući.
U Danskoj se zakotrljao #MeToo val nakon što je voditeljica Sofie Linde (30) na dodjeli TV nagrada krajem kolovoza neočekivano ispričala kako joj je na božićnom domjenku 2008. stariji kolega kao 18-godišnjoj početnici zaprijetio da će joj uništiti karijeru ako odbije oralni seks. “Ti si u pravu. I mi smo to doživjele”, objavio je na naslovnoj stranici dnevni list Politiken, objavljujući 79 anonimnih iskaza žena u medijima. To je pismo potpisalo 1615 novinarki. Tako je krenula lavina.
Peticiju protiv harassmenta i spolne diskriminacije u klinikama potpisalo je 800 medicinskih sestara i liječnica, drugu peticiju potpisalo je 689 profesorica i asistentica, zatim 322 bivše i sadašnje političarke. Svjedočenja su izazvala domino efekt i osvijestila ljude o potrebi za kolektivnom promjenom, tumači Christian Groes sa Sveučilišta Roskilde. Danska je zemlja s visokom razinom zaštite ženskih prava, ali raširenost godinama zataškavanog harassmenta pokazuje da za istinsku ravnopravnost žena nije dovoljna odlična zakonska zaštita.
Politički analitičar Kristian Madsen (45) usporedio je situaciju s revolucijom iz 1968. “I sada mladi govore starijima da njihova pravila više ne vrijede”, tumači Madsen. Revolucije su rijetko baršunaste, stare vrijednosti ne povlače se lako: mnogi ne razumiju zašto bi netko podnio ostavku "samo zato" jer je praktikantici stavio ruku na bedro. Ili joj gurnuo jezik u grlo, kako je svjedočila Amy Dorris u rujnu. Ona je 25. u nizu žena koje optužuju Donalda Trumpa za gadosti od šlatanja do silovanja. Ankete kažu da će 45 posto bijelih žena glasati za Trumpa. Mnogi će mu dati glas ne usprkos optužbi za užasno ponašanje prema ženama, nego baš radi toga. Trump je simbol svijeta u kojem se tolerira zlostavljanje žena, i možda će baš zbog toga pobijediti.
