Trgovina ljudima je globalni problem koji pogađa ljude svih uzrasta. Procjenjuje se da oko 40,3 miliona osoba godišnje postane žrtva, a da je svaka četvrta maloljetno lice. Oko 24,9 miliona žrtava bude uključeno u prisilni rad, 15,4 miliona na brak i 4,8 miliona je žrtva seksualnog eksploatisanja.
Podaci UN-a pokazali su da se drugi najveći ilegalni prihod ostvaruje upravo trgovinom ljudima. Prihod od globalne trgovine na godišnjem nivou iznosi oko 150 milijardi dolara.
Inače, 18. oktobar se obilježava kao Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima.
Oblik modernog ropstva koji uključuje ilegalni transport pojedinaca silom ili obmanom u svrhu rada, seksualne eksploatacije ili aktivnosti u kojima drugi imaju finansijsku korist, sve je više prisutan i u Bosni i Hercegovini.
U BiH je tokom prošle godine identificirano 56 žrtava trgovine ljudima
To je jedan najokrutnijih i najunosnijih kriminalnih radnji u svijetu. Pored krijumčarenja ljudi, najzastupljeniji je tzv. sex trafficking, gdje se djevojke i mladići prisiljavaju na prostituciju, zatim trgovina ljudima za prisilni rad, ugovoreni brakovi i prisila na prosjačenje.
- Nažalost, trgovina ljudima je prisutna u Bosni i Hercegovini i u regionu, i teško je iskorijeniti ovu kriminalnu djelatnost, jer među trgovcima ljudima postoje jake sprege koje prevazilaze državne granice. Potrebna je koordinirana i jaka akcija zakonodavne i izvršne vlasti, policijskih organa i civilnog društva koja mora biti usmjerena i lokalno, ali težiti jakoj saradnji sa međunarodnim institucijama i susjednim državama, da bi se trgovina ljudima suzbila i iskorjenila. Mi se u Bosni i Hercegovini, ali i u regionu susrećemo sa problemom ugovorenih brakova, pogotovo među marginalizovanim grupama kao što su romske zajednice - kazala je za portal “Avaza” Sumka Bučan, direktorica CARE International Balkans.
Ističe kako već godinama sarađuju sa prvenstveno ženskim romskim organizacijama u cilju da se ovaj problem prevenira, ali i spriječi ako dođe do slučaja ugovorenog braka. Glavni mehanizmi prevencije su informisanje, obrazovanje i osnaživanje žena i djevojčica i organizacija koje ih predstavljaju, te uspostava međusektorske saradnje među akaterima koji mogu uticati i na prevenciju i na sprečavanje trgovine ljudima.
“Ove međusektorske grupe uključuju organizacije civilnog društva, škole, policijske službe i nadležne općinske službe za socijalni rad”, dodaje Bučan.
Zajedničko zalaganje u prevenciji trgovine ljudima pokazalo rezultate
CARE je sa ženskom romskom mrežom “Uspjeh” radio na uspostavljanju ovih grupa na lokalnom nivou i podržao njihov rad i razmjenu informacija u BiH, ali i u regionu.
“Saradnja sa policijom i centrima za socijalni rad je ključna kada dođe do slučajeva trgovine ljudima i ugovorenih brakova. Aktivistice na terenu koje intervenišu u ovim slučajevima se susreću sa prijetnjama i ugrožena im je sigurnost. Također je u ovim slučajevima neophodno da se aktiviraju međusektorski timovi, da se žrtvama, ali i aktivisticama, pruži neophodna psiho-socijalna podrška, fizička zaštita, te da socijalne službe djeluju u skladu sasvojim mandatom”, navodi Bučan.
Kako organizacija CARE djeluje na području Zapadnog Balkana, Bučan izdvaja jedan primjer dobre prakse iz CrneGore, gdje su partneri uz podršku međusektorskih mobilnihtimova koji čine predstavnici nadležnih službi, uspjeli da spriječe 118 ugovorenih brakova tokom 3-godišnjeg projekta kojeg su zajedno provodili.
“Svoja iskustva, pogotovo ona vezana za rad međusektorskih timova, prenijeli smo i organizacijama u region što je potaklo da i ove organizacije aktiviraju timove u svojim zajednicama da bi sistemski pristupili kako prevenciji, tako i sprečavanju ugovorenih brakova. Takvi međusektorski timovi u BiH trenutno uspješno djeluju u Tuzli, Bijeljini i Živinicama.”
CARE je pružio direktnu podršku radu i aktivnostima Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla i ženske romske mreže “Uspjeh”, da kroz članstvo u mreži RING (mreža organizacija civilnog društva protiv trgovine ljudima) utiču na rješavanje ovog kompleksnog problema.
“Država BiH je uspostavila mehanizme zaštite i podrške, ali na terenu smo imali prilike da nailazimo na probleme, posebno kada je bilo u pitanju prosjačenje i ilegalni prelasci djece u druge države u okruženju”, zaključuje.
Socijalna i organizirana vrsta prosjačenja
Jedan dio populacije Roma je izložen trgovini ljudima kroz radnu pa i seksualnu eksploataciju istih. U smislu da djeca budu izložena organizovanom prosjačenju, u koje, naravno, po načinu i obliku te eksploatacije, odgovara krivičnom djelu trgovina ljudima. Kada je riječ o prosjačenju, moramo razlikovati socijalnu i organizovanu vrstu.
„Socijalna vrsta prosjačenja je česta kod nezaposlenih roditelja i porodica sa petero i više djece. Maloljetnici u većini slučajeva prosjače kako bi mogli prehraniti porodicu. Međutim, i ta vrsta zlouputrebe djeteta nije dozvoljena i ne može se ničim opravdati. S druge strane, imate organizovano prosjačenje koje po obilježju i načinu kako se ono organizira u prisilnom obliku zloupotrebe takvih lica, također je krivično djelo. Nema opravdanja da dijete bude na ulici i da prosi. Tu naravno treba pažnju staviti na službu socijalne zaštite i politike sociijalno-ekonomske podrške ugroženim porodicama. Potrebno je raditi na jačanju ekonomskog i socijalnog statusa porodice kako iste ne bi bile izložene takvoj vrsti prosjačenja“, objašnjava Dervo Sejdić, aktivsta romskog nevladinog sektora.
Zakon zabranjuje bračne zajednice maloljetnika
Ugovoreni brakovi se svakodnevno dešavaju. Djeca od 13, 14 i 15 godina stupaju u bračnu zajednicu uz dogovor roditelja i takve bračne zajednice prate i određena finansijska sredstva.
„Novčana transakcija, makar ona bila marka ili 100 hiljada konvertibilnih maraka, sasvim je svejedno - nedozvoljeno je. Ipak su to maloljetna djeca“, naglašava Sejdić.
Zakon zabranjuje takve bračne zajednice. Roditelji po novom zakonu ne mogu dati saglasnost da dijete od 16 godina stupi u brak. U ovom slučaju, sud mora pod posebnim uvjetima izdati rješenje da se takav brak može skopliti.
„Nažalost, ono što sam u svojoj praksi stekao, jeste da su sudovi u Bijeljini i Banjoj Luci imali slične predmete koji su to okarakterizirali kao 'kultura i tradicija Roma', a to nema veze s 'kulturom i tradicijom Roma', i onda je u ponovljenom postupku sankcionisano kaznama zakona jer je bilo kvalifikovano kao krivično djelo trgovine ljudima. Taj sterotip o Romima, romskoj kulturi i tradiciji, nažalost, uvriježen je u sve pore društva, pa i kod sudija. Nedavno sam radio trening za Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV), tačnije trening „Socijalne pravde“, i kroz takve obuke se da ustanoviti da su neke osobe iz istih institucija pod dobrom dozom tih stereotipa, a vrlo često čine diskriminaciju nesvjesni da je čine, misleći da pomažu“, kaže Sejdić za portal „Avaza.“
Prema njegovim riječima, „to je vrsta indirektne diskriminacije zbog nepoznavanja kulture i historije Roma.“
„Bosna i Hercegovina mora mnogo više ulagati na prevenciji. Prije svega kroz sistem obrazovanja, a onda i kroz sistem socijalne zaštite porodice. Imamo primjer u Kantonu Sarajevo gdje se finansijski štite porodice sa troje i više djece, i njihova socijalna situacija se popravlja u tom smislu. Dječiji dodatak neophodan je kako bismo ojačali porodice i zaustavili da iz socijalne nužde izlaze s djecom na ulicu. Ni ovaj socijalni momenat nije opravdanje za dijete na ulici i zloupotrebu maloljetnika u svrhu radne ili seksualne ekploatacije."
State Department je u julu ove godine, objavio svoj izvještaj o trgovini ljudima za 2022. u kojem se ocjenjuju napori koje zemlje širom svijeta, uključujući i BiH, ulažu kako bi ovu vrstu ropstva koja pogađa najugorženije i svako društvo, najefikasnije elminirali.
Prema njihovom izvještaju navodi se kako je Bosna i Hercegovina ispunila kriterije za nadogradnju na NIvo 2 (Tier 2), a koji je definiran kao zemlje i teritorije čije vlade ne poštuju standard Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima iz 2000. godine, ali da ulažu napore da se usklade s tim standarima.
Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini
Projekat “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni iHercegovini” provodi se u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“, s ciljem poboljšanja procesa identifikacije i zaštite, kao i pružanja pomoći žrtvama trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima i pružanja podrške Bosni i Hercegovini u sprovođenju Konvencije Vijeća Evrope o akciji protiv trgovine ljudima.
U skladu sa mandatom Vijeća Evrope, projekat se provodi kroz organizaciju istraživanja i podrške u izradi politika, multidisciplinarnih obuka, seminara, te javnih događaja u cilju podizanja svijesti o trgovini ljudima.
“Pored projektnih aktivnosti, Vijeće Evrope kroz rad monitoring tijela Grupa eksperata za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) prati implementaciju Konvencije Vijeća Evrope o akciji protiv trgovine ljudima. U svom izvještaju o trećem krugu evaluacije objavljenom u junu 2022. godine, GRETA poziva na pojačanu provedbu, posebno u pogledu pristupa pravdi i efikasnim pravnim lijekovima za žrtve trgovine ljudima. U izvještaju, zasnovanom na posjeti GRETA-e zemlji u septembru prošle godine i informacijama dostavljenim od strane vlasti i civilnog društva, navodi se da su većina od 306 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, identifikovanih u periodu 2017-2021, bila djeca koja su iskorištavana za prosjačenje. GRETA poziva vlasti da pojačaju prevenciju trgovine djecom, uključujući pružanje adekvatne finansijske podrške dnevnim centrima za djecu na ulici”, navodi Elma Zahirović, voditeljica navedenog projekta iz ureda Vijeća Evrope u BiH.
GRETA je zabrinuta zbog izvještaja da vlasti ne reaguju uvijek na odgovarajući način na slučajeve dječijeg prosjačenja i dječjih brakova, posebno ako se tiču romske zajednice, te poziva “vlasti Bosne i Hercegovine da osiguraju da relevantni akteri zauzmu proaktivan pristup i povećaju svoj terenski rad na identifikaciji djece žrtava trgovine, uključujući aktivnou ključivanje, gdje god je potrebno, kvalifikovanih osoba iz romske zajednice.”
Foto: Iustracija
