Najtraženiji poslovi za 2024. godini uključivali su širok spektar zanimanja, od prodaje i administracije do stručnih i zanatskih zanimanja. Na osnovu ovih pokazatelja, očekujemo da će slični trendovi oblikovati tržište rada u Bosni i Hercegovini i tokom 2025. godine, rečeno je za Euronews BiH iz agencije Mojposao.ba, vodećeg portala za zapošljavanje u BiH.
Pozicije kao što su trgovac/prodavač, komercijalista, i agent u call centru nastaviće prednjačiti u broju oglasa, zahvaljujući stalnoj potražnji u maloprodaji i sektorima korisničke podrške. Istovremeno, zanimanja poput konobara, kuhara, i dostavljača reflektuju rast i deficit ove radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, kažu u platformi Mojposao.ba.
“U sektorima s naglašenim profesionalnim vještinama, poslovi poput računovođa, menadžera i analitičara ostaju ključni za kompanije koje teže modernizaciji i optimizaciji poslovanja. Takođe, potražnja za stručnjacima u domenu marketinga i PR-a igraju ključnu ulogu u kreiranju konkurentske prednosti na tržištu, dok IT sektor će vjerovatno imati stagnaciju u potražnji. Važno je napomenuti da su zanatska zanimanja, poput građevinskog radnika i električara, ponovo u fokusu poslodavaca zbog rasta građevinske industrije i potrebe za infrastrukturnim projektima”, rekli su iz agencije.
Istovremeno, dodaju, zdravstveni sektor bilježi kontinuiranu potrebu za medicinskim radnicima, uključujući doktore i medicinske tehničare. Trendovi takođe ukazuju na to da će tokom 2025. godine biti ključno posjedovanje tehničkih vještina, prilagodljivost i dodatne kvalifikacije kako bi kandidati ostali konkurentni na tržištu rada.
Blago povećanje potražnje radnika
Na pitanje da li će u ovoj godini biti povećana potražnja za radnicima, kažu da prema dosadašnjim pokazateljima na tržištu rada, stabilan, ali umjeren rast ekonomije BiH mogao bi rezultirati blagim povećanjem potražnje za radnicima, posebno u sektorima koji već pokazuju znake ekspanzije.
“Sektori poput trgovine, građevinarstva i ugostiteljstva i dalje će prednjačiti po broju otvorenih radnih mjesta. Na primjer, pozicije poput
trgovca/prodavača, konobara, kuhara, građevinskih radnika i medicinskih tehničara redovno su među najtraženijima na našoj platformi, što je jasan signal da će se potražnja za tim profilima nastaviti i u narednoj godini”, rekli su u agenciji Mojposao.ba.
S druge strane, BPO sektor, poput rada u call centrima, administraciji, marketingu i IT-u, pokazuje stabilnu potražnju. Poslodavci sve više traže fleksibilne i prilagodljive radnike koji su spremni na dodatnu edukaciju, a često se traži i poznavanje stranih jezika i digitalne vještine.
“Međutim, ono što je važno istaći jesu globalni i lokalni ekonomski izazovi, poput inflacije, fiskalne reforme, političke nestabilnosti i smanjene domaće kupovne moći, jer sve to može usporiti dinamiku zapošljavanja u nekim sektorima. Dodatno, jedan od glavnih izazova ostaje nedostatak kvalifikovane radne snage i odlazak radno sposobnog stanovništva. To dovodi nastavku situacije u kojoj će poslodavci imati povećanu potražnju za određenim profilima radnika, ali neće moći pronaći adekvatne kandidate”, ističu.
Veća potražnja u određenim sektorima
Sektori koji doprinose najvećem dijelu BDP-a, poput trgovine, građevinarstva i IT-a, prirodno generišu veću potražnju za radnicima, dok npr. sektori poput poljoprivrede ili tekstilne industrije, koji su manje konkurentni na globalnom tržištu i imaju niske profitne margine, bilježe smanjenje broja radnih mjesta ili stagnaciju u zapošljavanju.
“Veliki broj mladih i kvalifikovanih radnika odlazi iz BiH u potrazi za boljim uslovima rada, posebno u sektorima kao što su medicina, građevinarstvo i zanatska zanimanja. To povećava potražnju za ovim zanimanjima na domaćem tržištu, ali istovremeno stvara pritisak na poslodavce koji se suočavaju s manjkom kvalifikovane radne snage. Ne smijemo zanemariti i razvoj tehnologije, jer određene poslove već zamjenjuje automatizacija i digitalizacija. Istovremeno i napredak tehnologije otvara neke nove tražene radne pozicije u sektorima koji zahtijevaju tehničke i digitalne vještine”, pojašnjavaju.
Neravnoteža između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada takođe doprinosi razlici u potražnji. Poslovi koji zahtijevaju specifične vještine ili kvalifikacije, poput računovođa, električara ili IT stručnjaka, često su traženiji jer obrazovni sistem ne proizvodi dovoljan broj kandidata s odgovarajućim kompetencijama. Istovremeno, poslovi koji ne zahtijevaju specifične vještine ili obrazovanje lakše se popunjavaju, ali se i brže automatizuju.
Najplaćeniji i najmanje plaćeni poslovi
Prema podacima Plata.ba, platforme za istraživanje plata koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, trenutno najplaćeniji posao u BiH je county manager, sa platom od 4.954 KM. IT direktor radi za platu od 4.754 KM, a pozicija generalnog direktora donosi primanje od 4.600 KM.
Najniže plaćena zanimanja u BiH nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalifikovanim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu. Prema najnovijim podacima, najnižu platu prima čistač, 827 KM, portir i osoblje za pružanje informacija 900 KM, dok odjevni tehničar ima za marku više, 901 KM.
Analiza Zavoda za zapošljavanje FBiH
Ranije je i Federalni zavod za zapošljavanje objavio rezultate istraživanja tržišta rada za 2024/2025 godinu. Od ukupno 1.350 uspješno anketiranih, 876 poslodavaca (65 posto) je iskazalo potrebu za zapošljavanjem 5.601 novog radnika u 2025., što je za osam posto više u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.
Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2025. prema rezultatima anketiranja će biti: prodavač – trgovac, vozač kamiona-teretnog vozila, konobar, šivač, zidar, tesar, kuhar, skladištar, bravar, armirač, zavarivač – varilac, stolar, mašinski tehničar. Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove.
Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem, najveća potražnja prema prognozama poslodavaca će biti iskazana za ekonomistima, radnicima iz IT sektora (inžinjerima elektrotehnike, sistem inžinjerima, programerima – IT developerima i drugim), zatim mašinskim inžinjerima, te magistrima farmacije i građevinskim inžinjerima.
Najveće procijenjene potrebe za zapošljavanjem radnika u narednoj godini iskazali su poslodavci iz prerađivačke industrije (34 posto), zatim trgovine (20 posto), građevinarstva (16 posto), ugostiteljstva (devet posto), itd.
Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV), i to 68 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 17 posto, te za radnicima visoke stručne spreme (VSS) osam posto.
