Dnevnik Ane Frank na popisu je obavezne lektire u BiH već desetljećima. Za one koji vole knjigu, poput Merjem, učenice osmog razreda, na red je došla i ranije. Danas kada je mora ponovo pročitati, kaže raduje se, i nada se da će je još bolje razumjeti.
"Naravno to je jedna potresna knjiga, tako o djevojčici koja je doživjela taj rat i šta je ona sve prolazila. Razumjela sam većinu i sada imam za lektiru Anu Frank i počela sam je ponovo čitati, malo da se podsjetim", kazala je Merjem Čopra, učenica osmog razreda.
U njenom odrastanju knjige imaju značajnu ulogu. Pomažu joj kaže, razviti maštu, ali i bolje shvatiti pojave i svijet oko sebe, od najranijeg djetinjstva. To i jeste njihova suština, priča nam bibliotekarka Vesna, koja je ispratila mnoge generacije, koje su odrastale upravo na naslovima poput, u susjednoj Hrvatskoj izbačenih, Malog princa, Ježeve kućice ili pomenutog Dnevnika Ane Frank. Sigurno je da treba uvoditi i nove naslove, ali klasici su neizostavni.
"Mislim da treba napraviti neku anketu možda kroz bibilioteku, nešto što djeca rado čitaju što nije nikada bilo u lektiri, a što ima veliki uticaj na sazrijevanje, odnosno na odgoj tog djeteta kroz tu knjigu koje će ono naučiti. Mislim da treba da se mijenja, ali ne u smislu da se neki naslovi, za koje smo mi, ne mogu reći emotivno vezani, ali ipak zna se da su oni jako bitni za razvoj djeteta", mišljenja je Vesna Čopra, bibiliotekarka iz JU Biblioteke Sarajevo.
Upravo razvoj i ono što će dijete naučiti kroz određeni naslov, poput vrijednosti koje propituje određeno djelo i na koji način će to djelo obogatiti njihov rječnik, treba staviti u fokus, stav je struke.
"Oni koji sastavljaju popis lektire treba da odgovore na neka bitna i važna pitanja - zašto je ta knjiga važna, zašto je ta knjiga važna djeci, šta iz te knjige oni mogu naučiti i u kom uzrastu bi bilo poželjno da djeca pročitaju tu knjigu. Kad krenemo iz tog ugla, kada odgovorimo na ta pitanja onda ćemo zaista vidjeti je li Ježeva kućica zaista djelo koje mora biti tu, ili to mora biti neko drugo djelo, tako da vjerujem da ovisi i o podneblju, da ovisi o tome u kojoj sredini neko dijete to čita i o tome kakvo već naslijeđe čitalačko ima iza sebe", kazao je Namir Ibrahimović, nastavnik bosanskog jezika i književnosti.
Dodaje da bi na izradi novih planova, čiji je zadnji propali pokušaj u KS bio 2016. godine, trebale raditi zajednice nastavnika, sami autori, zajedno sa pedagozima i psiholozima kako bi dali odgovore upravo na ova važna pitanja.
"Mislim da je za gimnazije 1999. rađen zadnji nacrt plana, a što se tiče osnovnih škola, to je rađeno sa izmjenom za devetogodišnji nastavni plan i program, i on je zvanično za 9. razred 2008. godine, možemo reći da je tad zadnja bitnija izmjena sadržaja književnih djela urađena", prisjetio se Ibrahimović.
Struka je saglasna da su određene korekcije i osavremenjivanje spiskova lektire potrebni. Kada će da li biti takvih pokušaja ovisi od entitetskih i kantonalnih ministarstava, u čijoj nadležnosti je obrazovni sistem u BiH, prenosi N1.
