Ukoliko se odluči prihvatiti sporazum, za BiH je od izuzetne važnosti da bude među prvim potpisnicima inicijative, jer tada može diktirati uslove, upozorava Mirko Šarović, u prethodnom sazivu ministar vanjske trgovine BiH, koji je od početka zagovarao projekat "malog Šengena".
“Granice praktično nestaju, pojednostavljuju se procedure transporta protoka roba i ljudi. Priznaju se diplome, slobodno kretanje radne snage. BiH mora da bude među prvim zemljama koje će kreirati tu zonu. Ne, da joj serviraju na kraju, evo hoćete li, uzmite ili ostavite. Na taj način nestale bi sve one bojazni o kojima su pojedini govorili”, naglašava Šarović.
Tri zemlje Zapadnog Balkana - Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija - postigle su još prošle godine dogovor o uspostavi tzv. malog Šengena, odnosno zone u kojoj će građani putovati s ličnim kartama, robe i usluge će brže prelaziti granicu zbog posebnog sistema rada. Bosna i Hercegovina i Kosovo ostale su uzdržane zbog bojazni jednog dijela političke javnosti da se radi o alternativi evropskom putu, odnosno pokušaju stvaranja Velike Srbije ili Velike Allbanije.
Priča je aktualizirana nakon razgovora u Vašingtonu, Beograda i Prištine, odnosno posjete Matthewa Palmera BiH koji je ovdašnjim vlastima preporučio kako ne bi bilo loše da se iz sporazuma uzmu stavke koje bi mogle unaprijediti ekonomske odnose u cijelom regionu.
“Članovi Predsjedništva, koliko ja vidim, nemaju ništa protiv da se to razmotri, iako imamo različite poglede što bi to u osnovi trebalo da bude”, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.
"Ja nemam ništa protiv toga, naprotiv, imam puno razloga za da građani svih šest zemalja Zapadnog Balkana putuju preko granice i da se pojednostave i ubrzaju procedure kod carinjenja robe u transportu. U svakom slučaju, bilo šta da se dogodi - to ne može biti politička asocijacija niti može poprimiti institucionalni karakter. To može biti samo u funkciji građana ovih šest zemalja", naveo je on.
Privredenici s kojima smo razgovarali ne žele komentirati politički kontekst, po pitanju onog ekonomskog, složni su kako "mini Šengen" može samo unaprijediti odnose.
“BiH je potpisnica CEFTA ugovora koji je dugo na snazi, međutim postoji jako puno problema. Uz ostalo uvedene su se necarinske barijere koje onemogućavaju izvoz u druge zemlje. Isto tako je onomogućen porotok ljudi, kada je u pitanju Kosovo. U slučaju 'mini Šenegena', ove stvari postale bi prošlost”, naglašava Adin Fakić, direktor Sarajevske mljekare Milkos.
"U svakom slučaju mi podržavamo 'mali Šengen'. Nadamo se da će BiH pristupiti ovoj inicijativi koju doživljavamo kao predvorje ulaska u EU”, dodaje i Sasa Aćič iz Udruženja poslodavaca RS.
"U ekonomskom smislu, bilo kakve inicijative za otvaranjem i integracijom tržišta su dobre, mada iza priče o 'malom Šengenu' vjerovatno stoje određeni politički motivi“, naglašava ekonomista Admir Čavalić. Podsjeća kako će za realizaciju sporazuma biti neopohodne izmjene zakona iz oblasti tržišta kapitala, poreskog i finansijskog sistema, te unaprjeđenje saradnje u borbi protiv kriminala i ilegalnih migracija.
“Ako ne riješimo pitanje migracija, onda je iluzorno govoriti o apsolutnom otvaranju granica za protok ljudi. S druge strane imamo problem organizovanog kriminala. Ne možemo govoriti o slobodnom kretanju kapitala preko granica, dok ne riješimo to pitanje. I svakako pitanje usklađenosti tržišta, od običnih inspekcija, do tržišnih regulativa. Iluzorno je očekivati protok roba, ako tržišta nisu ista, standardizirana", ističe Čavalić.
Pristupanje Bosne i Hercegovine, inicijativi "mali Šengen", naći će se na dnevnom redu sjednice Predsjedništva 17. septembra, po zahtjevu Milorada Dodika, potvrđeno je iz Predsjedništva BiH.
