"Nositelj europskih vrijednosti" i "gospodin legitimni" žargonski kazano prišlepao se lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, ne bi li i za sebe osigurao dio kolača.
Čović i delegati iz Kluba hrvatskog naroda, osim Zlatka Miletića, podržali su sve zaključke Kluba srpskog naroda kojima se između ostalog podržava politika genocida i ratnog zločina. I obrnuto, delegati Kluba srpskog naroda podržali su zaključke Kluba hrvatskog naroda, odnosno HDZ-ovih delegata kojima se direktno udara na Centralnu izbornu komisiju BiH koju i jedni i drugi smatraju nelegitimnom te traže novi izbor članova.
Jedini zaključak koji Čović i njegovi ljudi nisu podržali jeste onaj kojim Klub srpskog naroda ne priznaje visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Prema informacijama, doduše nezvaničnim iz političkih kuloara, Čović bi i u ovom slučaju podržao Dodika, ali i dalje računa na Schmidta i nada se da će baš on koristeći bonske ovlasti nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH koje mu odgovaraju.
Na usaglašavanje ide i prijedlog zaključka u kojem stoji da je neophodno da "oni koji su kreirali poslјednju odluku Valentina Inzka, istu i ponište; Vijeće ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili tragičan sukob u regionu, kako to definira Dejtonski sporazum."
Tu je i zaključak prema kojem Dom naroda "konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu, niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi Sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu Republike Srpske i Federacije BiH".
Vodeći se politikom "nešto za nešto", Čović zarad vlastitih političkih ciljeva izlazi ususret Dodiku i podržava sve njegove zaključke jer će u tom slučaju imati Dodikovu podršku za sve što bude tražio u izmjenama Izbornog zakona BiH, odnosno Ustava BiH. Ne smeta Čoviću ni to što negira na ovaj način genocid, ne smeta mu ni što u zaključcima nije definirao država BiH već "državna zajednica BiH". Naprotiv, sve to mu itekako odgovara na putu kao hrvatski čistoj teritoriji unutar "državne zajednice BiH".
Njegova izjava od prije nekoliko dana kako bi i on bio sretniji da je ostala Herceg Bosna ili da su tri republike uklapa se upravo u sve ono što se događalo u Domu naroda BiH.
Delegati Kluba bošnjačkog naroda bili su protiv svih zaključaka, te su tako oni upućeni na usaglašavanje Kolegiju doma. U drugom krugu glasanja, bez obzira na to što protiv budu delegati Kluba bošnjačkog naroda, zaključci SNSD-HDZ osovine proći će.
- Ako Kolegij Doma ne uspije postići saglasnost, odluku donosi većina od ukupnog broja delegata koji su prisutni i koji glasaju, uz uvjet da glasovi protiv ne sadrže dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta – navedeno je u Poslovniku.
Šta to u konačnici znači?
Znači, nažalost, da se odobrava genocid i ratni zločini, te da oni koji su podržali poništavanje Inzkovog zakona zarad ostvarivanja vlastitih političkih ciljeva spremni su, zatreba li im to, ponovo ih počiniti.
Znači i nastavak etničkog čišćenja pod krinkom "legitimnog predstavljanja naroda", kakvo zagovara Čović.
- Nema sankcija, ima pritisaka mislim na sve strane, ali najmanje na HDZ. No, preživjet ćemo, nismo u politici od jučer. Treba postaviti sve na dvije noge. Neće se moći izaći jednostrano HDZ-ovom prijedlogu – kazao je sinoć nakon radne večere sa američkim i evropskim zvaničnicima predsjednik SDA Bakir Izetbegović i dodao:
- Ili će sve biti riješeno ili neće biti ništa riješeno.
Više je nego očigledno iz ove Izetbegovićeve izjave da je glavni pritisak na probosansku i bošnjačku stranu, da se udovolji Čovićevim zahtjevima, a koji idu na ruku i Dodiku.
Gabriel Escobar, posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan, nedavno je izjavio za Hinu da SAD s bosanskohercegovačkim političkim akterima trenutno radi na izmjeni izbornog zakona kako bi se zadovoljila sva tri naroda u BiH.
- Moramo imati vibrantno i politički aktivno hrvatsko stanovništvo u BiH. Bez toga Dejton neće uspjeti, pa je naš cilj osigurati da se oni osjećaju sigurno, ugodno i ekonomski održivo u BiH - rekao je Escobar.
Izaslanik SAD-a za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer također je u više navrata izrazio brigu samo za Hrvate.
Palmer je u razgovoru, baš kao i Escobar za hrvatske medije, kazao da je do kraja godine moguće postići napredak u dogovorima s ciljem stvaranja izbornog sistema koji bi uzimao u obzir zabrinutost Hrvata u BiH o izboru članova Predsjedništva.
- Istovremeno uzimajući u obzir obaveze koje proizlaze iz presuda Evropskog suda za ljudska prava, posebno u slučaju Sejdić-Finci, važne za napredak BiH na evropskom putu - rekao je Palmer.
Šta je sa Dodikom i njegovom rušilačkom i secesionističkom politikom, koji internzivno radi na terenu, dok Palmer i Angelina Eichhorst nastoje završiti priču o izbornoj reformi na relaciji Bošnjaci - Hrvati? Kako međunarodna zajednica, čiji su oni predstavnici, misli zaustaviti Dodika u ofanzivi vraćanja izvornih nadležnosti Dejtona, što u prijevodu znači oduzimanje od države i davanje entitetima, a u konačnici raspad zemlje na tri dijela?
Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike, nedavno je za N1 rekao kako su isti ljudi koji su se zalagali za razmjenu teritorije Kosova i Srbije Angelina Eichhorst i Matthew Palmer danas angažovani na izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.
Moje kolege i ja upozoravamo da politika Matthewa Palmera, za koju smo se svi nadali da će biti drugačija i naprednija, da je zaista opasna. Ona je na neki način nastavak politike prethodne administracije (Donald Trump). Palmer i Eichhorst su bili saradnici u pokušaju opasne ideje razmjene teritorije Kosova i Srbije i sada vidimo da su isti ljudi u Sarajevu. Sama svrhe te politike je povlađivanje etnonacionalnim politikama. Moje kolege i ja smo čuli da idu dva prljava paket aražmana - jedan je po mjeri Čovića, vidjeli smo kako su tu maske pale izjavom Palmera u Zagrebu, a drugi je zaustavljanje Dodikovih ataka na integritet Bosne i Hercegovine na način da mu se nešto da, misli se na pitanje državne i vojne imovine – kazao je Weber.
A da se zaista kani dati nešto Dodiku da bi ga se "odobrovoljilo", moglo se naslutiti tokom prošlosedmične posjete evropskog komesara Olivera Varhelyija našoj zemlji.
Tokom razgovora sa bh. političkim liderima, Varhelyi je na Dodikovu priču o državnoj i vojnoj imovini, koju želi da ugrunti na entitet Republika Srpska, šutio iako mu je prethodno po svim pitanjima počev od Oružanih snaga BiH do blokade institucija BiH oponirao.
Foto : Muhdin Živojević
