U gotovo polovini od 16 čileanskih regiona i dalje je na snazi vanredno stanje, a u nekima je vojska uvela policijski sat, prvi put od obnove demokratije 1990. godine kada je okončana krvava 17-godišnja vojna diktatura.
Policija je suzavcem i vodenim topovima rastjerivala demonstrante koji su u nekoliko ulica glavnog grada, Santiaga bacali kamenice, dok su vojska i policija štitile građane koji su čekali u dugačkim redovima pred prodavnicama.
Mnoge prodavnice, metro stanice i banke su spaljene, oštećene ili opljačkane tokom vikenda, a građani su prijavili i probleme s podizanjem novca na bankomatima.
Nemiri su podstaknuti povećanjem cijene karte za metro, manjim od četiri posto.
Studenti su prošle nedjelje počeli u znak protesta da preskaču mašine za validaciju karata na ulazima u metro, te tako i da izbjegavaju plaćanje.
Protesti su eksplodirali u petak, kada su demonstranti palili metro stanice, autobuse i visoke zgrade. Potom se nasilje proširilo po cijeloj zemlji, podstaknuto frustracijom mnogih Čileanaca koji navode da ne osjećaju blagodeti iako je Čile jedna od najbogatijih latinoameričkih zemalja, prenosi N1.
Predsjednik Čilea Sebastian Pinera je izjavio da je "u ratu protiv moćnog i nemilosrdnog neprijatelja koji ne poštuje nikoga i ništa, i koji je spreman na nasilje i zločin bez ikakvih ograničenja".
