U pitanju su ubistva i silovanja djece i trudnica i nemoćnih lica. Ove izmjene usvojene su nakon dugogodišnje borbe Igora Jurića, oca 15-godišnje Tijane Jurić, koju je 2014. silovao i svirepo ubio Dragan Đurić. Tijanin je otac osnovao humanitarnu organizaciju i prikupio 160.000 potpisa građana koji su ga podržali u zahtjevima za uvođenje doživotne kazne za ubice djece.
Zakonski maksimum
Advokati i sudije protivili su se doživotnoj zatvorskoj kazni tvrdeći da je ranija kazna od 40 godina zatvora bila dovoljna za ostvarenje svrhe kažnjavanja i zaštitu društva od teških oblika kriminaliteta. Oni i dalje smatraju da je odluka donijeta pod pritiskom javnosti, a ne nakon stručne analize. Otac ubijene Tijane, po kojoj je ovaj zakon kolokvijalno nazvan Tijanin zakon, u razgovoru za Oslobođenje govori o svemu što se dogodilo u proteklih nekoliko dana osvrćući se i na inicijativu u BiH koja ide za uvođenjem doživotne robije umjesto 45 godina zatvora, koliko je maksimalna zaprijećena kazna trenutno. U Srbiji je to bilo 40 godina. Jurić upućuje da oni koji se žale ne uzimaju u obzir da je u ovim slučajevima predviđen otpust nakon odsluženih 27 godina.
- Samo osam zemalja na svijetu nema doživotnu kaznu zatvora i smatram da je, s obzirom na okolnosti na ovim prostorima, važno da je usvojen ovaj zakon u Srbiji. Pozivam i BiH da pooštri kazne, naročito za ubice djece, kaže za naš list Igor Jurić.
U Ministarstvu pravde BiH objašnjavaju da je u našoj zemlji “dosadašnjim analizama utvrđeno da je kaznena politika iznimno slaba, odnosno da sud prilikom izricanja kazni ne izriče kazne u visini zakonskog maksimuma”.
- Dapače, izriču se minimalne kazne. To znači da se u tim slučajevima ne radi o slabim zakonskim rješenjima, nego o njihovoj primjeni, što je u isključivoj nadležnosti sudova i takve odluke se preispituju u okviru zakonski propisane procedure.
S obzirom na svrhu kažnjavanja u pravnoj teoriji, a tu se misli na generalnu i specijalnu prevenciju, svakako bi i oštrije propisivanje kazni neke počinitelje spriječilo da počine djela za koja je ta kazna zaprijećena. Da bi to imalo učinak, sudovi moraju barem u nekim slučajevima te kazne i izreći, kako bi potencijalni počinitelji bili svjesni prije izvršenja djela da ih u konačnici i čeka ta kazna, kazao je za Oslobođenje Josip Grubeša, ministar pravde BiH.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo će istražiti koji su pokazatelji vodili Srbiju da uvede ove kazne, a “bit će napravljene analize našeg zakonodavstva”. Grubeša napominje da je uvođenje takvih rješenja u BiH izazov s obzirom na različite razine i parlamente koji su nadležni za njihovo usvajanje.
Isto pitanje postavili smo i federalnom ministarstvu, ali odgovor nismo dobili. S druge strane, u Ministarstvu pravde RS-a navode da će uz podršku stručne javnosti razmotriti rješenja koja su usvojena u Srbiji.
- U narednom periodu ćemo izvršiti analizu primjene naših dosadašnjih sankcija za ova krivična djela, vodeći računa o usklađenosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, uz obavezne konsultacije stručne zajednice, kazala je Sanja Džombić, portparolka Ministarstva.
Standardi zaštite
Promjene u postojećem Zakonu, prema mišljenju advokata Senada Krehe, može uvesti jedino Parlament BiH, na prijedlog nekog poslanika ili Ministarstva pravde.
- U prijeratnom periodu kada sam bio sudija postojala je smrtna kazna koje sada nemamo. Ta kazna nije ništa doprinijela u smislu represive. Postojala su krivična djela koja se ne mogu porediti sa današnjim, a to su organizovani kriminal, monstruozna ubistva... Generalno, kaznena politika je solidna. Analizom koju sam radio veći je kriminalitet tamo gdje postoji smrtna kazna, nego tamo gdje je nema. Prvi sam zagovornik doživotnog zatvora, ali moramo shvatiti genezu gdje živimo, smatra Kreho.
Iz nevladinog sektora ističu da do sada nije bilo interesa, niti senzibiliteta za ovu temu.
- Za razliku od Srbije, gdje podižu standarde u vezi sa zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja, u FBiH i Brčko distriktu, nažalost, već treću godinu pokušavamo da kao nevladina organizacija zainteresujemo Vladu i Parlament da se međunarodni standardi konačno inkorporiraju u Krivični zakon FBiH, odnosno Brčko distrikt. Ovo je već treći saziv Parlamenta koji ne reaguje na našu inicijativu. Mi smo već uradili prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona, a to bi uključivalo i pooštrenu kaznenu politiku za krivična djela protiv spolnog odnosa sa djetetom, te da se djeca zaštite u sudskom procesu, objašnjava Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja Zemlja djece u BiH u izjavi za Oslobođenje i TV1.
