Nesretnu ženu su presreli psi te nasrnuli na nju, a bez ujeda je prošla samo zahvaljujući slučajnim prolaznicima koji su otjerali razjarene pse. Ipak, usljed napada straha i panike Osmanovićeva je pala, slomila kuk i pretrpjela teške povrede glave, zbog čega je, naposlijetku, upućena u Kantonalnu bolnicu u Bihaću.
Direktor Veterinarske stanice u ovome gradu Senad Bešić kaže kako su psi nepredvidivi i da nema pravila kako će se ponašati kada susretnu čovjeka.
“Naravno da će psi biti agresivni ako je čovjek agresivan prema njima, ali često zna biti i drugačije, posebno ako osjete da neko nosi hranu. Njihova agresivnost raste u zimskom periodu kada su gladni jer teže dolaze do hrane i tada znaju biti opasni”, kaže Bešić.
Problem s psima u Sanskom Mostu eskalirao je prije nepuna dva mjeseca kada su napali i izujedali desetogodišnjeg dječaka, a zanimljivo je kako se i taj napad dogodio u naselju Zdena. To je bio okidač za mirne proteste građana koji su zatražili da se ovaj problem što hitnije riješi, pa je o njemu raspravljalo i Općinsko vijeće te formiralo radnu grupu čiji zadatak je da predloži određena rješenja.
Ove godine u općinskom budžetu su prvi put planirana značajnija novčana sredstva za ove namjene u visini od 200.000 maraka. U Javnom komunalnom preduzeću “Sana” kažu kako pse s ulica svakodnevno uklanjaju, ali da nema odgovarajuće lokacije gdje bi se oni mogli smjestiti.
Tehnički direktor ovog preduzeća Faruk Alagić ističe kako je njihov zadatak da ih izmjeste iz gradskog područja, a to čine tako što ih odvoze i ostavljaju na lokalitetu gradske deponije, ali se potom najveći broj njih ponovo vraća na gradske ulice.
Prema pravilima, mi bismo pse trebali predati Veterinarskoj stanici, kako bi se obavila njihova sterilizacija, ali to u posljednje vrijeme ne funkcioniše jer niko ne plaća te aktivnosti. U međuvremenu, njihov broj se neprestano povećava zbog prirodne reprodukcije, ali i zbog toga što se psi dovoze iz drugih općina i tu ostavljaju”, kazao je Alagić.
Inače, u ovome gradu postoje dva azila za napuštene životinje, ali su oba u privatnom vlasništvu.
U nadležnim općinskim službama priznaju kako bi jedino efikasno rješenje za ovaj problem bila izgradnja javnog skloništa za napuštene životinje, ali da se radi o iznimno skupom projektu koji prevazilazi kapacitete ove lokalne zajednice pišu Nezavisne
