Izuzetno visoke temperature zraka negativno su se odrazile na ljetne prinose u selima Semberije, a tamošnji ratari zbrajaju štetu i pripremaju se za jesenju sjetvu.
"Ova godina je katastrofalna po pitanju poljoprivrede, imali smo najskuplju sjetvu, a trenutno nas je suša dokrajčila. Vremenske prilike sada su nešto bolje, ali nama je trebalo da kiša padne prije mjesec dana, onda bismo imali manje posljedice", kaže za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.
On navodi da su u najvećoj žitnici u BiH stradale sve ratarske kulture, posebno kukuruz.
"Suša je u većini slučajeva prepolovila urod, a na određenim parcelama imamo situaciju da je sve uništeno. Zbog toga će mnogi poljoprivrednici sada odustati od određenih proizvodnji. Dok mi pričamo o posljedicama ljeta, nama dolazi još teža jesen", ističe Bakajlić.
Dolazi težak period
Jesenja sjetva u selima Semberije počinje za mjesec dana, a tamošnji poljoprivrednici upozoravaju da će predstojeći period biti izuzetno težak za ratare, uzgajivače tovnih grla, ali i konzumente hrane.
"Mi smo u ovoj godini imali smanjeni prinos pšenice s odličnim kvalitetom, međutim, refleksije teškog ljeta odrazit će se negativno na jesenju sjetvu. Distributeri sjemena najavljuju poskupljenje sjetvenog materijala do 30 posto, a uz to gorivo će i dalje biti vjerovatno iznad tri konvertibilne marke", nadovezuje se sagovornik portala Klix.ba, koji je i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Shodno trenutnoj situaciji, semberski ratari teško da će moći izdvojiti znatna finansijska sredstva za djelovanje u jesenjoj sjetvi.
"Mi smo prošle godine u jesenjoj sjetvi pod pšenicom imali između 18 i 20 hiljada hektara, međutim, sada će ljudi zasijati malo više ječma i nekih drugih kultura koje su sigurnije, kako bi se prehranio stočni fond. Ljudi kao nikad dosad obradive površine daju u zakup i odustaju od sjetve tako da još uvijek decidno ne možemo reći šta nam slijedi u nadolazećim mjesecima", naglašava Bakajlić.
Rasprodaju tovna grla
Zbog aktuelih ljetnih posljedica veliki broj uzgajivača tovnih grla bio je prinuđen na brzu prodaju, zbog čega će u jesenjim mjesecima stočni fond biti drastično smanjen, što sa sobom nosi nedostatak mesa, ali i mlijeka.
"Kada nema hrane ljudi rasprodaju stoku. Trenutno nema matematike ulagati u to jer je cijena kukuruza 85 KM, dok je stoka izuzetno jeftina. Praktično, na živoj vagi prasci koštaju pet maraka po kilogramu, dok su janjci šest i po, a tovna junad pet maraka i 80 feninga. Poljoprivrednici se jednostavno ne mogu uklopiti u takav rad, odnosno proizvodnju mesa i mlijeka koje je također skupo", nadovezao se Bakajlić.
Pred kraj upozorava da bi Bosna i Hercegovina u budućnosti mogla imati velike probleme zbog nedostatka hrane jer oporavak ne može biti za godinu ili dvije. Za to je, naglasio je on, potreban znatno duži vremenski period.
U pokušaju zaštite domaće proizvodnje, predstavnici poljoprivrednih udruženja iz cijele Bosne i Hercegovine od nadležnih su zatražili da se proglasi stanje elementarne nepogode u našoj zemlji. Poljoprivrednici odgovor sa državnog nivoa još nisu dobili, a nadoknadom ljetne štete pokušali bi osigurati adekvatan repromaterijal za nadolazeću jesen.
