Šesnaest termoelektrana na Zapadnom Balkanu zagađuje koliko sve termoelektrane u EU

Bugarski portal "Dnevnik" kazao je kako Bugarska apeluje na Evropsku uniju da poduzme oštrije mjere za 16 termoelektrana u ovih pet zemalja Zapadnog Balkana jer ugljen dioksid i mikorčestice koje ispuštaju odgovorne su za smrt 3.000 ljudi svake godine.

"Samo u 2016. godini zastarjele termoelektrane u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji uzrokovale su smrt 253 osobe u Bugarskoj. U istoj godini, troškovi Bugara povezanih sa efektima štetne emisiije ovih postrojenja bili su između 300 miliona i 700 miliona eura. Ovo je smjestilo Bugarsku na šesto od 10 mjesta zemalja koja se u finansijski nepovoljnom položaju", navodi Dnevnik.

Ističu da se sve to navodi u izvještaju koji je objavljen u Briselu "Hronična zagađenost ugljem - EU akcija u Zapadnom Balkanu unaprijedit će zdravlje i ekonomije širom Evrope". Izvještaj su napravile konzervativne organizacije HEAL, CAN Europe, CEE Bankwatch Network i Europe Beyond Coal. U njemu se kaže kako 16 termoelektrana, ukupnog kapaciteta od 8 GW, emitovalo sumporovog dioksida kao 206 termeoelektrane u EU sa 30 puta većim kapacitetom u 2016. godini. Kao primjer naveli su TE Ugljevik u BiH kazavši da je iz nje izašlo sumporovog dioksida više nego iz TE u cijeloj Njemačkoj.

"Glavni razlog je jeftin lignit, ali i slaba reakcija EU. Navedene balkanske zemlje su članice Energetske zajednice od 2005. godine. Obavezali su se da će provesti mjere za smanjenje zagađenja i usklađivanja se u standardima do 2018. godine, ali značajna ulaganja u nove termoelektrane ili tehnologije koje će doprinijeti tome su odgođena za druga vremena", navodi se u izvještaju.

Autor navodi kako svake godine balkanska postrojenja uzrokuje 8.000 novih slučajeva djece oboljele od bronhitisa, a hronične bolesti koštaju zdravstveni sistem i ekonomiju između 6,1 i 11,5 milijardi eura. 

"Zagađenje zraka ne prepoznaje granice i nastavlja biti nevidljivi ubica u Evropi", kazala je Vlatka Matković Puljić, vodeća autorica HEAL-ovog izvještaja.
Dnevnik podsjeća da je 2015. godine poziv za čišći zrak potpisalo nekoliko zdravstvenih institucija i ljekara u Srbiji u kojem se navodi da svaka zemaljska električna energija proizvedena iz ugljena rezultira u prosjeku sa 24,5 smrtnih slučajeva uzokovane zagađenim zrakom, 255 slučaja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te 13.288 slučajeva bolesne djece u Evropi. Podaci su alaramantniji za elektrane koje koriste lignit koji je izvor za proizvodnju oko 70 posto električne energije u Srbiji.

Autori su upozorili da vlasti u regiji planiraju izgradnju dodatnih elektrana na ugalj od 2,7 GW u narednih 10 godina zahvaljujući kineskim bankama koje će to finansirati.

"Većina ovih projekata ne odgovara pravilima EU o zagađenju zraka. Vlasti su odgovorile da ekonomija treba energetsku sigurnost i da će novi kapacitet emitirati manje staklenih plinova", zaključuje se u izvještaju.

Do sada niko od članica Energetske zajednice nije kažnjen zbog kašnjenja u ispunjavanju obaveza.